
Ua lagolagoina nei e le Tama “Paia” AIA TATAU ma le loto i ai! Matou te le o talanoa e uiga i se masani "O ai au e faamasinoina?" ituaiga o faamatalaga, ae o se tusi aloaia (e aofia ai i lalo) ma se fonotaga! E te le mateina po'o fea o le a tupu ai lenei mea tele "sau mai le kapoti" !!! E matua tele naua le sau e fai i soo se atunuu faatauvaa, ia mautinoa.
Afai e manaʻo e faʻalogo mai, na ia filifilia le nofoaga saʻo e ala i le filifilia o le malo sili ona toʻatele Katoliko i le itulagi sili ona toʻatele Katoliko o le lalolagi: Paraguay, Amerika i Saute. O le mea lena e tu'u ai o ia i le totonugalemu o se fa'atupu vevesi, aua O Paraguayans e taʻutaʻua le tetee i le gay, ae latou te alolofa foi ia Francis! O se tulaga e pei o le pa e pei o le togiina o se afitusi mumu i totonu o se paluga o le hydrogen ma le okesene. E fa'atauva'a fo'i, aua o fea se isi mea e alofa fa'amaoni i ai o ia e fa'ato'ilalo ai le 'ino'ino tau amio na fa'atupuina e le manatu o le pontiff o lo'o tauivi e fa'atulafono le fa'afeusuaiga?
O le mea moni, o Paraguay e foliga mai o le teritori sili ona faigata e faʻatautaia e tusa ai ma le gaioiga o aia tatau. E te le tau su'esu'e pe o le a le uiga o Paraguayan i le fa'afeusuaiga. O Horacio Cartes, lea ua avea nei ma Peresetene o Paraguay, na faʻaalia le uiga lautele o le atunuʻu aʻo tauva mo le tofi o loʻo ia umia nei:
ASUNCIÓN, Parakuei [Ape. 16, 2013] - O Horacio Cartes, o le tagata tapaa ma le pito i luma mo le tele o masina i le palota a le peresetene o Paraguay i le Aso Sa, ua faʻatupuina se finauga mataʻutia iinei ina ua maeʻa. fa'atusatusaina fa'alaua'itele tagata fa'afeusuaiga i " manuki" ma faatusaina o le lagolagoina o faaipoipoga a le itupa e tasi i le talitonu i “le gataaga o le lalolagi.”[1]
Afai e te faalogo atu i manuki o loo nonofo i nuu i tua o Paraguayan, atonu e te malamalama i lana faamatalaga—ae e iai se isi meaola e sili atu ona lelei le faatusatusaga: o le sē akerise, lea o loo taʻua i le Tusi Paia. E tusa lava pe o le faatusatusaga o manuki na pa'u teisi i le faatusa faaletusipaia, Cartes e sili atu nai lo le na o lona faatusaina faavaloaga ma le le iloa o le lagolagoina o faaipoipoga a itupa tutusa i le iuga o le lalolagi. O Paraguay o loʻo faʻatulagaina e avea ma nofoaga mulimuli i luga o le paneta o loʻo manatu pea faʻasotoma e tutusa ma le iuga o le lalolagi. I lena tulaga, e le o se mea e ofo ai:
E leai se tulafono a le atunuʻu e faʻatonutonu ai faʻapotopotoga faʻale-malo i le va o tagata o le itupa tutusa, ma faʻalapotopotoga o loʻo lagolagoina aia tatau a tagata soifua e pei o le Amnesty International, faitioina lena mea e na o le pau lea o le setete i le itulagi e leai se tulafono e faasaga i ai ituaiga uma o le faailoga tagata.[2]
E pei ona mafai ona e vaʻaia, o Paraguay e matua le lava le puipuia o aia tatau a tagata, atonu o se mea na mafua ai ona asiasi le Failautusi a le UN Ban Ki-moon i le atunuʻu e faʻalauiloa sini tau atinaʻe gafataulimaina (mo le saogalemu o le lalolagi) i le amataga o lenei tausaga.[3] E leai ni sui o le UN na asiasi atu i Paraguay mo le tusa ma le 60 tausaga talu ai, ma i lenei tausaga e tasi, e talimalo ai le atunuu i le UN ma le pope! E faigata ona mafaufauina o le a talia e Paraguayans gays ona o le lelei o Mr. Ban Ki-moon, o lona uiga na pau lava le ala i le manuia o le a mo Papa Francisco e ave le povi poʻa i le pu, ma faʻaeteete i le mea e mafai ai e aua neʻi faʻaleagaina ona ofu papaʻe, ioe. Masalo e leai se isi auala e ausia ai le lagolago a Paraguayan (ma le lalolagi atoa) mo aia tatau a tagata.
Pe e te malamalama i le uiga iinei? O le atunuu itiiti o Parakuei o lo'o lokaina e fai ma sui o le tulaga mulimuli lea o lo'o taofia ai le lalolagi mai le oso fa'atasi i le pa'ū sa'oloto! O le fa'alavelave tele lea i aia tatau a tagata soifua (mo le filemu o le lalolagi). Ua fa'atagaina e Kanata le fa'aipoipoga a le itupa tutusa. Na pau lava Mekisiko. O le a pa'ū le US i soʻo se aso nei. Pasila, Atenitina ma Iurukuei ua uma ona fa'atagaina le fa'aipoipoga a le itupa tutusa. Ua amana'ia e Chile fa'atasiga a itupa tutusa. E le o toe umi ae faia le faaipoipoga a le itupa tutusa i Amerika atoa.
Ua vaaia i soo se mea le malepelepe o tagata, fata faitaulaga o aiga malepelepe, fale malepelepe. E ese le lafoaia o mataupu faavae, o le tulaga o le ola mama ua tuu i lalo, ma ua vave ona avea le lalolagi ma Sotoma. O faiga na aumaia ai le faamasinoga a le Atua i luga o le lalolagi e le'i oo i le vai, ma mafua ai ona faaumatia Sotoma i le afi, ua vave ona faateleina. Ua tatou latalata atu i le iuga, o le a faamamaina le lalolagi i le afi. {GW 125.3}[4]
Faatasi ai ma Parakuei ua fausia e avea ma nofoaga mulimuli e puipuia ai le faavae faale-Tusi Paia o faaipoipoga, e mafai ona e iloa le mafuaaga na filifilia ai e le Atua Parakuei e talimalo. Lona siufofoga i le lalolagi, e pei o le taalili o vai e tele, e pei ona faamatalaina i le Faaaliga faapea foi ma le Feagaiga Tuai. O gaoioiga a le pope i inei ua molimau i le tāua o le matafaioi a lenei atunuu i lenei tala faatino mulimuli o le talafaasolopito o le lalolagi.
O le Social Compact Theory of Civil Government
Ou te faʻamoemoe o loʻo amata ona e vaʻai i le taua o lenei autu, ae e oʻo mai i le taimi nei ua naʻo matou faʻasalalau i luga! O le tusi a le pope i le SOMOSGAY (WE A GAY) faalapotopotoga[5] e amata i se upusii mautu mai Evangelii Gaudium (ana apoapoaiga faaaposetolo) lea e aofia ai le gagana autu. Ole tusi atoa lea ua fa'aliliu ile Igilisi (fa'amamafa a'u):
“O LE TAMA’ITA’I O LE ASSUMPTION” UNIVERSITY KATOLIKIA
FOFOGA FETALAI
Asunción, Iuni 4, 2015.
Susuga Simon Cazal
Pulega Faatonu
SOMOSGAY
Lau Susuga:
“I se aganu'u e fa'atāuaina le fa'atalanoaga o se ituaiga o feiloa'iga, ua oo i le taimi e fuafua ai se auala e fausia ai le maliliega ma le maliliega a'o sailia le sini o se sosaiete amiotonu, tali atu ma fa'atasi. O le tusitala autu, o le mataupu fa'asolopito o lenei faiga, o tagata lautele ma a latou aganuu, ma e le o se vasega e tasi, toalaiti, vaega po o tagata maualuluga. Matou te le manaʻomia ni fuafuaga e faia e se vaega toʻaitiiti mo se vaega toʻaitiiti, poʻo se faʻamalamalamaga poʻo se vaega toʻaitiiti e fai mai e tautala mo tagata uma. E uiga i le malilie e nonofo faʻatasi, o se feagaiga faʻaagafesootai ma aganuu." (1)
Pope Francis asiasi atu i Parakuei o se “Avefeau o le Olioli ma le Filemu” ma manaʻo e faasoa atu lenei savali i le “Feiloaiga ma le Sosaiete a Paraguayan mo se Aganuu Faatuatuaina” talu ai o le fiafia ma le filemu e faavae i luga o le faatuatuaina.
O le Konafesi Episcopal Paraguayan, e ala i le Komisi Faʻatulagaina o le Asiasiga a Lana Afioga Pope Francis, e iloa le maualuga o le aʻafiaga o lau faʻalapotopotoga i le sosaiete Paraguayan. Ona o lena mafuaaga, ua valaaulia ai se tasi (1) sui mai lea lava tasi e auai i lenei fonotaga e faia i le malae taalo o le “León Condou” (Marcelino Noutz e latalata i Spain Avenue - Asunción), i le Aso Toonai, Iulai 11. O le a ulufale atu le malo i le malae taalo i le va o le 13:00 ma le 14:30. Matou te tu'uina atu le pepa resitala, lea e tatau ona toe fa'afo'i mai i lenei auala i totonu o le tolu aso talu ona maua lenei fa'aaliga. O le valaaulia e patino ma e le mafai ona faʻafeiloaʻi ma e tatau ona piki mai le Metropolitan Seminary (Av. Kubitschek ma Azara 661) i luga poʻo le maeʻa o Iulai 1.
Matou te faʻamoemoe i le i ai o se sui o lau faʻalapotopotoga o se sao e fesoasoani i lenei fonotaga e faʻamalosia ai le atinaʻeina o se aganuu faʻalagolago e mafai ai e Paraguayans uma. ia fausia se atunuu lelei.
Talia mai a matou fa'afeiloa'iga māfana ma fa'amanuiaga i le manuia o lo tatou Ali'i o Iesu Keriso.
Pbro. Dr. Narciso Velázquez Ferreira
Faipule – “Our Lady of the Assumption” Iunivesite Katoliko...
(1) Pope Francis, i le A'oa'iga Faa-Aposetolo "Evangelii Gaudium", i le folafolaina o le Tala Lelei i le lalolagi i aso nei.
E ala i lana lava filifiliga, “Pope Francis...manaʻo” o lenei fonotaga. E lei i ai lava se mea faapea seia oo mai i le taimi nei. Ina ua latalata atu le Katoliko LGBT ia Francis muamua, o lana tali e malulu, na o le ofoina atu ia i latou o se nofoa i lana lauga faalauaitele e aunoa ma se amanaiaina.[6]
O le faamoemoega o lenei sauniga o loo faamatalaina i lana apoapoaiga faaaposetolo. Na ia sii mai faaupuga ma'oti tele e faailoa mai ai lona finagalo. Le tagata faitau, e te iloa o le a le "se feagaiga faʻaagafesootai ma aganuu"? E te malamalama pe o le a lena parakalafa mai Evangelii Gaudium o lo'o talanoa i ai? O loʻo talanoa e uiga i le aʻoaʻoga faʻapitoa faʻaagafesootai o le malo lautele, lea e faatatau i le faavae o malo uma.
O le a'oa'oga fa'akonekarate lautele, toetoe lava a tuai e pei o le filosofia lava ia, o le manatu lea e fa'alagolago le amio a tagata ma/po'o tiute fa'apolokiki i se konekarate po'o se maliliega. [se feagaiga faʻaagafesootai] i totonu o i latou e fausia ai le sosaiete o loo latou nonofo ai.[7]
O Tama Pilgrim o e na faavaeina le Iunaite Setete o Amerika, mo se faataitaiga, na latou osia se feagaiga ae latou te lei laa i luga o le matafaga o le Lalolagi Fou, ma tautino atu:
...Tatou...e faia i nei meaalofa, ma le faamaoni ma le felagolagomai, i luma o le Atua ma le tasi ma le isi, osi feagaiga ma tu'ufa'atasia i tatou lava i se fa'alapotopotoga fa'apolokiki, mo lo tatou faatulagaina lelei ma le faasaoina, ma le faalauteleina o taunuuga ua ta’ua i luga: ma e ala i lenei mea e faia ai, e fausia ai, ma faatulaga ai tulafono tonu ma tutusa, sauniga, gaoioiga, faavae, ma ofisa, mai lea taimi i lea taimi, e pei ona manatu e sili ona talafeagai ma talafeagai mo le manuia lautele o le kolone; lea matou te folafola atu ai le gaua'i ma le usiusitai uma.
O le US ua uma ona i ai se feagaiga faʻaagafesootai lea ua faʻamaonia i totonu o ana pepa faʻavae, ma e faapena foi Parakuei ma toetoe lava o isi atunuu uma i le lalolagi ... O le a la le "faiga faʻaagafesootai ma aganuu" o loʻo valaʻauina e Pope Francis? Ioe, o le mea moni o le Poloaiga a le Lalolagi Fou: o se feagaiga faʻaagafesootai ma aganuu e pulea tagata uma i luga o le paneta atoa. E le o se tala fou. O lana apoapoaiga faaaposetolo ua faatatau atu i le lalolagi atoa, ae le na o Parakuei—ae aisea ua sii mai ai lenei parakalafa autu i lana tusi i le nuu faatauafafine? O se vaega lena o loʻo faʻamatalaina e le Initaneti Encyclopedia of Philosophy, i le tusiga na taʻua muamua e uiga i aʻoaʻoga konekarate lautele. O le faitioga autu o aʻoaʻoga faʻaagafesootai e le aveesea ai le faʻatonuga o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi o sosaiete:
Talu ai nei lava, na ofoina mai ai e le au faifilosofia mai vaaiga eseese faitioga fou o a'oa'oga fa'akonekarate lautele. Ae faapito tonu lava, fafine ma faifilosofia fa'atauva'a fa'atauva'a ua finau e fa'apea o le talitonuga fa'akonekarate fa'aagafesootai a itiiti mai o se ata le atoatoa o o tatou olaga mama ma faaupufai, ma atonu o le mea moni e faanenefu ai nisi o auala o le konekarate lava ia e fa'alavelave i le faatoilaloina o vasega o tagata.
I faaupuga a tagata lautele, fai mai le au faitio o le talitonuga o konekarate lautele e le atoatoa ona e le o talanoaina ai le mafuaaga autu o le faailoga tagata ma le le tutusa, e pei ona vaai i ai le au faifilosofia saoloto, aemaise lava i le itupa. I se faaupuga faigofie: e mafai lava e tane ona pule i fafine.
Ua amata ona e mauaina le ata tele? Pe e te iloa ea o le fono a le pope i Parakuei e iai sona aafiaga loloto e aafia ai le lalolagi atoa? Pe e te iloa o le fuafuaga a le Atua mo le faaipoipoga o le autū lea o le finauga? O le mea lea ua aliali mai ai faʻamatalaga faʻapenei:
Fai mai le faufautua maualuga a le Vatikana, Jeffrey Sachs, ina ua asiasi Pope Francis i le Iunaite Setete ia Setema, o le a ia luitauina tuusao le "manatu Amerika" o foa'i mai e le Atua aia tatau o lo'o iai i le Tautinoga o le Tutoatasi.[8]
O loʻo i ai pea nisi mea e faʻaalia e uiga i aʻoaʻoga konekarate lautele, ae seʻi o tatou toe foʻi i lena tulaga mulimuli ane. E tatau ona matua manino lelei o le faaipoipoga a le itupa e tasi e mautinoa lava lē o se aia tatau “na tuuina mai e le Atua”.
O se “Ua fetalai mai ai Ieova” manino
Pope Francis o loʻo faʻaalia ona lanu moni e ala i le unaʻia o le faʻatinoina o tulafono e tetee atu ai i le faʻailoga tagata e puipuia ai tagata LGBT. E ui e le o faalauiloa faalauaitele e le pope le olaga LGBT, o loo ia faia ma le mataalia e ala i le faasaina o soo se tasi-e oo lava i lana lava ekalesia-mai le tautala faasaga i ai, ma maua ai le avanoa mo le LGBT gaoioiga e olaola. O lenei mea e faʻaalia ai o ia mo le tiapolo o ia, faafoliga o se agelu o le malamalama.
E leʻi suia lava le tulaga o le pope talu mai lana taʻutaʻua “O ai aʻu e faamasino ai?” faamatalaga, peitai. O le eseesega i aso nei o lena o loʻo ia faʻamalosia tulafono e faʻatatau i le faʻamalosia o tagata e le faʻamasino, lea o lona uiga e faasā ai le aʻoaʻoina o le Tusi Paia, talu ai o loo taʻu manino mai e le Tusi Paia (po o faamasino) o le olaga LGBT o se mea e inosia e le Atua. O le una'i i Paraguay e le na'o le fa'ailoga tagata i se tulaga fa'alelalolagi po'o pisinisi; o loʻo faʻamoemoe e "faʻatulafonoina le tautala faʻafeusuaiga" i le sosaiete Paraguayan. E aofia ai le aʻoaʻoina o le Tusi Paia, o le mea tonu lenā o loo tatou faia i a tatou mataupu.
E lē o taʻua i le Tusi Paia ni upu e faatatau i le tauatane. O loo talanoaina le autu i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou:
Oe [tagata] ‘aua ne‘i momoe ma se tane, pei o le fafine; o le mea inosia. ‘Aua fo‘i ‘e te momoe ma se manu e leaga ai oe [fafine]: aua foi ne'i tu se fafine i luma o se manu e taoto ai; o le le mautonu [faafefiloi o ituaiga]. ‘Aua ne‘i leaga ‘outou ‘iā te ‘outou i se tasi o ia mea; auā o ia mea uma ‘ua leaga ai nu‘u ‘ou te tulia i o ‘outou luma. [na ia faia muamua; o le a ia toe faia]: Ua leaga foi le laueleele, o le mea lea ou te taui atu ai i ona agasala i ona luga, atoa ma le laueleele pua'i i fafo o ona tagata. ( Levitiko 18:22-25 ).[9]
O le fuaitau i luga tutusa o le faatauatane ma le manu e inosia e le Atua, ma faamanatu mai ai ua tulia e le Atua nuu uma ona o nei agasala leaga. O loo iai foʻi i lenei mau le uluaʻi faaaogāina o le upu “puai” i le Tusi Paia, e faaalia ai o nei agasala e matuā inosia lava. o le fanua lē ola lava ia e lua‘i atu i ē nonofo ai. Seʻi mātau le faaupuga o le “puai” o tagata o loo nonofo ai, auā o le a tatou toe vaai i lenā faaupuga.
E faape'ī foliga pe a puaʻi pe luaa le eleele? O geyser ma mauga mu o ni fa'ata'ita'iga manino o le lua'i o le eleele. Ua iloa e nisi tagata suʻesuʻe, i nisi o tulaga, e mafai e se mafuiʻe ona faapogaia le sauaina o le teiō mu i luga o le ea, ona toe toʻulu ifo lea o timuga i luga o le laueleele. O le mea lena ua manatu o le ata lea na faaumatia ai Sotoma ma Komoro ma aai o le fanua laugatasi,[10] lea o lo'o maua ai pea fasi sulfur e mu i aso nei.[11]
I tala ua mavae, ua matou faʻaalia le auala ua ilia pu ma lea pu i aso tonu na valoia ai e le Uati a le Atua i Orion.[12] O Nary e i ai se upu o na tusitusiga paia e le o faataunuuina, ae toaitiiti ua gauai atu i lapataiga aua ua fefiloi ma le alofa tunoa, o loʻo faʻalautele atu pea i malo o loʻo faʻaogaina i le faʻatulafonoina o le faʻafeusuaiga. O le a tatou toe otootoina pu i le isi vaega o lenei mataupu, ma o le a outou iloa ai ua lata ina uma le alofa tunoa.
O se tasi o mafuaaga ua taofia ai lapataiga o le pu ona e lei tumu le ipu o le amioleaga.[13] E sasaa mai e le Atua lona toasa i faasalaga faafanoga i luga o se nuu pe a latou oo atu i le fua atoa o a latou amioletonu. O le taimi lea na sosolo ai le faatauatane kuata uma[14] o Sotoma na faaumatia ai e le Alii. O le mataupu lena mo le US i le faaiuga o Iuni, pe a tuuina atu e le Faamasinoga Maualuga lana faaiuga i le mataupu o le faaipoipoga i le itupa e tasi, ma faʻatulafonoina i le atunuʻu mo le taimi muamua.
O le a faatumuina foi e se tasi tagata lotu faapitoa le ipu o a latou amioletonu i se taimi mulimuli ane: o le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai, lea o loo sauni e palota pe faatagaina pe leai foi tamaitai e taitai le ekalesia. E pei lava o Paraguay o loʻo faʻatulagaina e avea ma nofoaga mulimuli mo le Atua e tetee atu ai i le faʻafeusuaiga, o le SDA Church o le Porotesano mulimuli lea mo le Atua e faasaga i fafine o loʻo pulea alii. O lena "bastion mulimuli" tulaga e tuʻuina ai i latou i le faʻaaliga. O le mea moni, afai e te iloa o loo tatou faia se sao i le faamasinoga o ē o loo soifua, e tuu ai i latou i le taulaʻiga o le vateatea atoa! O le tele o na mata e tatau ona tali atu i ai.[15]
Ina ua tuu e le Atua fetu o Orion i o latou tulaga, sa Ia muai silafia o le ai ai se Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai. Sa ia muai silafia le talafaasolopito atoa o lena ekalesia. Na Ia muai silafia afai latou te teena pea lava pea Lona alofa, ona i ai lea o se aso patino, o le a teena ai e lena ekalesia le faatulagaga paia o le faaipoipoga. Na ia faatulagaina fetu e faailoa mai ai le aso tonu—Iulai 8, 2015. E leai se tagata e mafai ona faia lena mea!
Na matou suʻesuʻeina le taamilosaga o le pu mo le taimi muamua ia Ianuari 31, 2014. Pe e te manatu na matou "matemate" pe faʻafefea ona faʻaoga le uati ina ia faasino atu le pu lona ono ia Iulai 8, 2015? Na mafai faapefea ona tatou iloa o le GC Session o le a fuafuaina la latou palota sili ona taua i lena aso? E FAATU E LE ATUA LE ASO, auā na Ia muai silafia. E leai se mea e lilo i le Atua, ma na te faaalia Ana mea lilo ia i latou ua Ia filifilia.
Pe a palota le Konafesi Aoao a le Ekalesia Aso Fitu i le sauniga e talepe le faalapotopotoga o faaipoipoga i lena aso, o le a latou faatumuina atoatoa le ipu o lo latou liliuese. Ona, e ala i le Lu'i o Karamelu ia Iulai 8, i le ilia o le pu lona ono, o le a faaali mai ai e le Alii pe ua latou faia uma e tusa ma lona alaga.[16] O le a tatou toe iloiloina lapataiga pu i se taimi lata mai, ae muamua seʻi o tatou tusia se sootaga:
O le taimi o faamasinoga faafanoga a le Atua, o le taimi lea o le alofa mutimutivale mo i latou ua leai se avanoa e aʻoaʻoina ai le upu moni.— Tusi 103, 1903. {LDE 182.2}[17]
O pu o lapataiga faataumaoi ua fefiloi ma le alofa, ae ina ua amata e le Atua fa'aumatia tagata fa'alelotu, e tatau i le lalolagi atoa ona saili vave i le upumoni, lea sa latou le maua se avanoa e aoao ai ona o le meafaigaluega a tagata na taofia ai mai ia i latou. E lē o toe umi lava—e na o le tolu ma le afa masina—seʻia oo ina Ia liligi ifo Lona toʻasā i luga o le lalolagi atoa, ona o le agasala o le faasotoma o le a oo atu i tagata lautele.
O Pu e Fitu i le Toe Iloiloga
E masani ona fesiligia i tatou, “Ae faapefea pu? Aisea na leai ai se mea na tupu?” Sei ou pupula ou mata i vaega nei!
O se siata lenei o loo aoteleina ai pu e fitu:

O aso o le pu e fuafuaina e ala i le "tatala" o le uili o le uati a Orion i se vaitaimi e 624 aso, o le umi o loo maua i le Ataata o Taulaga, Vaega III.
O nisi o mataupu faavae e tatau ona teu i lou mafaufau. O pū e fa'aopoopo; o pu taitasi e faaopoopo i pu na muamua atu. O lona uiga o le mea na amata i le pu muamua o loʻo faʻaauau pea (ma faʻateleina). E le uma le pu, ua fula...
E foliga mai e leʻi fulafula pū ona e fā faatonuga e “Taofi!” o pu. O loʻo faʻamatalaina auiliili i le Mea lilo a Esekielu. O na taofi e tutusa ma pu taʻitasi e fa. Na matou manatu muamua na faʻaaogaina le taofiga i le 2nd, 3rd, 4th, ma 5th, pu, ae o lea ua manino mai i le toe tepa i tua na faatatau moni lava i pu 1 e oo i le 4. O le malamalama fou e fetaui lelei ma le eseesega faale-Tusi Paia i le va o le fa muamua ma le tolu mulimuli, e pei ona suesueina i le Ua Paʻu Papelonia! – Vaega I i lalo o le ulutala “Faavasegaina o Faamaufaailoga ma Pu.” E talafeagai le faapea o pu e fa na uuina e le o taʻua o ni pu “auē”, ae o pu e tolu e lē taofiofia.
O agelu pu e toʻafā na saisai (pe taofia) e tatalaina i se taimi patino: o le pu lona ono lea. Ua taʻu manino mai e le mau e tatau ona tatalaina i latou i le itula, masina, aso, ma le tausaga. E tusa lea ma le 391 aso mai le aso na lomia ai le lisi o mataupu a le pope La Vanguardia, Iuni 12, 2014, lea e faaalia ai le tāua o le pu lona ono, e pei ona tatou suʻesuʻeina i le Valaau Mulimuli.
I vaega o loʻo mulimuli mai, o le a tatou vaʻai ai o mea na tutupu na amata i pu muamua e fa na faia, ae o lea ua toe oso mai i ulutala o tala fou a o lata mai le pu lona ono!
Le Pu Muamua, amata ia Fep. 1, 2014
Na ili e le agelu muamua, ona mulimuli mai ai lea uato'a ma le afi ua fefiloi ma le toto, ‘ua lafo fo‘i i le ‘ele‘ele; ( Faaaliga 8:7 )
O le uato'a ma le afi ua fefiloi ma le toto ua faatusaina i le pa o le Mauga o Sinabung, lea na tupu i le aso tonu o le pu muamua ma fasiotia le to'atele o tagata. O talafou i lena taimi sa tumu i lipoti popole e uiga i le mama o le afi fafagu, ae (Taofi!) na foliga mai ua mautu le tulaga.
O le a le mea o loʻo tupu nei:
Ua tumu talafou i aso nei i lapataiga lata mai:
-
Iuni 17, The Weather Channel: O le Mauga o Sinabung i Initonesia e ono i ai i luga o le lata i le malosi o le pa, fai mai tagata popoto
-
Iuni 17, TAIMI: Ole Mafu'aga lea a Initonesia e mafai ona agi, Ua fefefe le au pulega i se pa tele i le Mauga o Sinabung
Sa filemu le Mauga o Sinabung mo le tusa ma le 400 tausaga seia oo 2010, ina ua amata le Savali i Orion. Ona amata ai lea ona mate tonu i le aso muamua o le pu, ma o le taimi nei o le Taofi! ua lata ona tatalaina i le pu lona ono, o loo sauni atu mo se “pa malosi tele!”
O le Mauga o Sinabung ua na'o le leoleoga, ae o le Ring of Fire atoa o se popolega ua toe fafagu i le taimi nei:
-
Iuni 17, Observer i Vaiaso: Mauga a Asia: Ua Toe Afi le Li'i o le Afi a le Pasefika
-
Me 15, InfoWars: E 40 mauga mu o lo o pa i le taimi nei, ma e 34 o i latou o loo i luga o le li'o afi.
Faaeteete! Ua fulafula le lapata'iga o le pu!
Le Pu Lona Lua, amata ia Aperila 12, 2014
Ona ili lea e le agelu lona lua o le ili, e peiseaī o se mauga tele ua mu i le afi na lafoina i le sami: ma lona tolu o vaega o ua liu toto le sami; ‘Ona mate ai lea o lona tolu o vaega o mea ola sa i le sami; ma le vaega lona tolu o na fa'aumatia va'a. (Faaaliga 8: 8-9)
O le mutia mutia lanumeamata o le pu muamua na faatusaina i le tuufaatasia o Crimea e Rusia i le faaiuga o le pu muamua. Na faateteleina le tulaga, ma iʻu ai i le maliliu muamua i sasaʻe o Ukraine, i le aso muamua o le pu lona lua. (Tagai Pu e iai se leo mo nisi faʻamatalaga.) O se faʻalavelave tele o popolega na faʻasalalau lautele i tala fou, ma na maua ai tali mai le tele o atunuu, ae (Taofi!) o le fa'alavelave na taofia lona fa'atuputeleina.
O le a le mea o loʻo tupu nei:
-
Iuni 17, Reuters: Fai mai Putin, o Rusia o loʻo faʻateleina auupega faaniukilia, na taʻusalaina e NATO le 'saber-rattling'
-
Iuni 15, International Business Times: O le 'Microwave Gun' a Rusia e mafai ona faʻagata Drones, Warheads e oʻo atu i le 6 maila le mamao, fai mai le ofisa.
I le taimi o lenei pu, na matou vaaia ai foi le vitiō a le pope i taʻitaʻi o Charismatic e toe faatasia ma Roma. Mo sina taimi, sa tumu talafou i lipoti o taitai sili o le ekalesia o loo faia ni fonotaga faale-ekumene ma le pope, ona toe filemu ai lea.
O le mea na tupu i le taimi nei:
-
Iuni 13, Sputnik: Faatuina o Alalaupapa: Ua Fautuaina e Pope le Aso Tuufaatasi o le Eseta mo Kerisiano Uma
-
Me 7, ZENIT: Pope Falanisisi: O loʻo faia e le Ecumenical Movement ni Laasaga Sili mo le Faʻaleleia, Filemu
O le pu lona lua sa tele mea na tutupu. O aafiaga mataʻutia o le mala i Fukushima na oo atu i matafaga o Kalefonia, a o faasalalauina lipoti faanoanoa o le vasa mate.
O le lapata'iga o le pu ua fa'ateteleina:
-
Iuni 15, Collective Evolution: Fukushima: Toeitiiti atoa le lima tausaga mulimuli ane ma va'ai i le mea o lo'o tupu pea
-
Me 21, Tala Faanatura: Vasa Pasefika mai le talafatai o Kalefonia ua liua i se toafa pei o se sone mate
-
Aperila 11, All News Pipeline: O Fukushima Oti O Fukushima ma ua oo mai mo i tatou uma!
-
Feb. 6, Sosaiete Faanatura: 6000% Si'itaga o Tau o Kanesa i Fukushima Site Fa'afilemu e malo fa'avaomalo
O le vaega mulimuli o popolega i le pu lona lua o le popole lea i maketi tau tupe a le lalolagi, faatasi ai ma le European Central Bank o loʻo faia se sao iloga. Na faafuasei lava ona avea Eleni ma autu vevela ona o lona le mafai ona toe totogi lana aitalafu i le International Monetary Fund. Na taofia le faʻalavelave, ae e leʻi mafai ona foia atoatoa le tulaga tau tupe.
O le a le mea ua toe tupu faafuasei i aso nei:
-
Iuni 17, Le Leoleo: Fa'alavelave fa'a-Eleni: Ua vala'au le au tetee i Atenai ina ia fa'amutaina le fa'asao - fa'afouga ola
-
Iuni 16, Le Kelope ma Meli: Ua sasae e le Palemia Eleni i tagata nono tupe, ua sauni le sone o Euro mo le 'Grexit'
Faaeteete! Ua lata ona tatala le agelu, ma ua fulafula le lapataiga!
Le Pu Tolu, amata ia Oketopa 12, 2014
Ona ili ai lea o lona tolu o agelu, ma ‘ua pa‘ū ifo mai le lagi le fetu tele, ‘ua mumū e pei o se lamepa; ma sa pau i luga o lona tolu o vaega o vaitafe, ma i luga o puna o vai; O le igoa fo‘i o le fetu ‘ua fa‘aigoa i le laena; e toatele foi tagata na feoti i le vai, aua ua oona. ( Faaaliga 8:10-11 )
O le aso o le pu lona tolu e faaautu i le Sinoti Katoliko i le Aiga ma le Fono Fa'aletausaga a le Aso Fitu. (Faitau Ua Paʻu Papelonia! – Vaega I mo auiliiliga.) Ua faasino atu le Atua i na ekalesia e lua (ma na sauniga e lua). E le faapea o isi ekalesia e le afaina, ae o na ekalesia e lua e fai ma sui o le amataga ma le faaiuga o le faa-Kerisiano, ma o le mea lea ua iloga ai i latou i valoaga.
I le pu lona tolu, na amata ai ona oso aʻe faiga taufaamataʻu ma osofaʻiga a le ISIS ma valaau ai le pope mo taʻitaʻi o lotu tetele a le lalolagi ina ia tutu faatasi e tetee atu i faiga sauā. Ina ua uma le malaga a le pope i Istanbul ma le maliliega o le galulue faatasi na sainia, (Taofi!) o le faʻamatalaga mai le ISIS na foliga mai ua faʻagesegese. E mautinoa lava e mafai ona e vaʻai i le faʻataʻitaʻiga o le auala na taofia ai pu taitasi, seia tatou latalata atu i le tatalaina o agelu i le pu lona ono...
O le a le mea o loʻo tupu i aso nei:
-
Iuni 17, Breitbart: ISIS Fa'alauiloa Vitio Fou a Tamaiti a'oa'oga Jihadis mo Taua
-
Iuni 5, Katoliko La: O le 'Ioane 17' e tuufaatasia ai Katoliko ma Porotesano mo le aso o le tatalo
-
Me 20, Toe Iloiloga a le Toe Afio Mai: Lau Taiala ile GC Session Agenda
O le mea moni, o le valaau mo le lotogatasi e sau mai le Ekalesia Katoliko ua toe aliaʻe mai ma le malosi o le talitonuga maumaututu o loo valaau le pope mo sauniuniga mo faamaturoina!
I luma o le Adventist, o fautuaga na faia i le Fono Faʻaletausaga ua oʻo mai nei i luma o le Sauniga o le Koneferenisi Aoao. O le mataupu o tamaitai i le taitaiga ua oo ai le ekalesia i se tulaga faigata. O le pu lona ono lava ia e faasino i le aso tonu e fai ai le palota mo le mataupu o le faauuina o tamaitai i totonu o le ekalesia. O le vaega taualuga lenei o la tatou Luitau a Elia i ona po nei: Afi i le mauga o Karamelu
Manatua, o le aso lona ono o pu na faailogaina i fetu a o lei foafoaina le lalolagi. E mafai faapefea ona i ai se faataunuuga o pu i lea lava aso lea foi e fetaui ma auiliiliga uma o tusitusiga o le Tusi Paia ma e lē gata i lea, ua toe tulaʻi mai foʻi lapataʻiga pu ina ua lata mai le taimi atofaina o le pu lona ono, o fea o fai mai ai le mau ia tatala agelu? O le ā le tele o faamaoniga e te manaʻo e avatu e le Atua iā te oe ae e te leʻi aufaatasi ma i matou i le faasalalauina atu o le lapataʻiga i le lalolagi?
Le Pu Lona Fa, amata ia Ianuari 1, 2015
‘Ua ili fo‘i e lona fa o agelu le pū, ‘ona taia lea o lona tolu o vaega o le la, ma lona tolu o vaega o le masina, ma lona tolu o vaega o fetu; ona faapogisaina lea o lona tolu o vaega o i latou, ma ua le susulu mai le tasi vaetolu o le ao, e faapea foi le po. ‘Ona ‘ou va‘ai atu ai lea, ma fa‘alogo atu i le agelu o lele i le lotolotoi o le lagi, o lo‘o fetalai mai ma le leo tele, “Oi talofa, talofa, talofa i ē o nonofo i le lalolagi ‘ona o isi leo o le pū a agelu e to‘atolu, o le a ili mai! ( Faaaliga 8:12-13 ).
O le aso tonu lava ua faailogaina, na faapogisaina le la (Faa-Kerisiano) e se Faifeau sa avea muamua ma Faifeau Aso Fitu e igoa ia Ryan Bell, o lana suesuega i le tausaga atoa i le le talitonu i le Atua na faaiuina i lana filifiliga e tumau i le le talitonu i le Atua. O lona liliuese mai le Atua na aumaia ai le faateʻia i le lalolagi lotu, ae le na o totonu o le Adventism. O se tasi o ana finauga tele ma le pulega a le ekalesia a o lei faamavae tu'u tauatane i le ta'ita'iga! (Mo nisi faʻamatalaga, faʻamolemole tagaʻi Ua Paʻu Papelonia! – Vaega II.)
A o faatosina mai e Ryan Bell tagata, sa galue malosi le ekalesia e faafilemu se faasologa o lauga “faamalosi” e uiga i le Aiga Atua, lea na tuuina atu i le Ekalesia SDA e Pastor Stephen Bohr i le GYC 2014. O lana faasologa na amata tonu ia Ianuari 1, 2015, le aso amata mo le pu, ma le aso lava e tasi na faamautu ai e Ryan Bell lana faaiuga e teena le Atua. One lauga i le faasologa (Ian. 2) sa sili ona taua i le autu o le faauuina o tamaitai, ae na te leʻi tautala saʻo i le mataupu tapu. Ae ui i lea, sa lava le manino o uiga e talosagaina ai se "faamalamalamaga" i le po na sosoo ai (Ian. 3), e pei ona faaalia e se tasi o upega tafaʻilagi i se faamatalaga faaeteete na latou iloa e tatau ona tusi e puipuia ai pe aisea na latou faaalia ai lena lauga.
O na puipuiga uma ua faaalia ai taumafaiga ua faia e taitai o le ekalesia e taofia ai le upu moni. O ni faataitaiga manino na o le faapogisaina o le emoemo itiiti mulimuli o le malamalama i totonu o le ekalesia i le pu lona fa. O le lauga a Stephen Bohr i totonu o le ekalesia na faapogisaina (e faatatau i le faauuina o tamaitai), ae o Ryan Bell na faapogisaina le malamalama o loo susulu atu i fafo o le ekalesia (e faatatau i le mataupu LGBT). Maʻeu se faataunuuga pogisa o valoaga!
O le a le mea o loʻo tupu i aso nei:
-
Iuni 5, Le Faamaufaailoga Mea lilo: Stephen Bohr - O se Fa'amatalaga Litaea - YouTube
O le a matou fa'ailoa mae'ae'a le fa'aaliga litaea a Stephen Bohr i le isi vaega, ae o le fa'amatalaga vave o le o galu na amata ona faia e Stephen Bohr i le pu lona fa, o loo ia faia nei e ala i lena faasilasilaga. Ua ia tuua le totogi o le Fono Tele ina ua uma ona fai le faiva i Fresno, Kalefonia mo le silia ma le 18 tausaga, ma o lenei o le a tu na o ia, e galue mo lana lava faiva, Mea lilo ua le Faamaufaailogaina.
O pu muamua uma e fā ua faataunuuina, ae na taofia i latou seʻia oo i le taimi atofaina i le pu lona ono, ua saunia mo se itula, se aso, se masina, ma se tausaga! E te va'ai mai pe fa'apefea ona tatou tutu i luma o a sunami o mea tutupu ‘ua o‘o mai fa‘atasi, auā o agelu e to‘afa ‘ua saisai (taofi) se‘ia o‘o i le taimi atofaina? Ua faaputuputuina faamaoniga e pei o se mauga!
O le a le fetalaiga a Iesu e uiga i le mauga, le sami, ma le faatuatua?
Ua tali atu Iesu, ua faapea atu ia te i latou, E moni ou te fai atu ia te outou, afai ua ia te outou faʻatuatua, ma aua neʻi masalosalo, e lē gata ina outou faia lenei mea ua faia i le mati; ae afai foi tou te fai atu i lenei mauga, Ia siitia oe, ma lafo i le sami; e faia lava. (Mataio 21: 21)
“Litaea” a Pastor Stephen Bohr.
Ae tatou te lei tatalaina mea uma e aofia i le litaea o Stephen Bohr, e tatau ona tatou malamalama i le ata tele o le faamasinoga o tagata ola, lea o loo faamatalaina i se vaega i le Esekielu 9—o se mataupu ua fautuaina malosi i tatou e suesue.
O le faamasinoga a Esekielu 9 na amata i toeaina o le fale o le Atua,[18] pe i se isi faaupuga ma i latou e latalata ia te Ia. E tusa ai ma le suiga o le nofoaga o le faamasinoga, na matou iloaina le taimi na amata ai le faamasinoga iinei i Parakuei ma la matou vaega. I le avea ai ma tagata talaʻi o le feʻau a le agelu lona fā, ua tatou “latalata atu” i le Atua. O le malamalama e sau mai le nofoalii o le Atua, ma talu ai o loo matou aumaia le malamalama ia te oe, e tatau ona tatou tutu latalata atu i le nofoalii—o le manatu e faigofie.
O lenei, pe le o se mea manaia ea le iloa pe a maeʻa foi le faamasinoga o le fale o le Atua? E na'o le talafeagai pe afai e amata le faamasinoga latalata i le Atua, ona gata ai lea mamao atu mai le Atua, a ea? Ma afai tatou te mafaufau lelei po o fea e tatau ona i ai le tulimanu sili ona pogisa o le maota o le Atua (le Ekalesia SDA), e masani lava e tatau ona i ai le leo tele[19] o le agelu lona fa e sili ona inosia, sili ona faʻasalaina, sili ona osofaʻia, ma sili ona faʻafitia: i le Fono Tele, lea e sili ona malosi ai le faatosinaga a Ted Wilson. E i ai le tatou pou i matu, ma le pou i saute—e faigofie lava.
O Ted Wilson o lo'o i ai se vaega atoa o faife'au o lo'o fausia se 'au fa'amaopoopo e lagolago ia te ia ma lana polokalame fa'afouga pepelo ma le toe fuata'iga. O le latou upegatafa'ilagi e ta'ua o le Fa'asologa o Fa'asalalauga Fa'ai'u. Le tagata muamua i le lisi,[20] O Ivor Myers, o ia lea na taulamua i le Operation Global Rain, lea na faʻaaogaina i le polokalame R&R a Ted Wilson. I le vaega faʻamatalaina o le MANATU o lenei vaega, o loo faapea mai manino:
We lagolago malosi le fuafuaga o le toefaafouga ma le toefuataiga o le konafesi aoao ma le peresitene o le konafesi aoao o Elder Ted NC Wilson a o faaauau pea ona ia auauna atu ia Keriso ma Lana ekalesia ina ia faataunuuina le misiona a le ekalesia i taimi o loo tatou ola ai.[21]
O le faamasinoga e uiga i le filifilia o lou faamaoni. E uiga i le filifili pe e te faamaoni i le Atua, pe faamaoni ia Satani e ala i le faaletonu. E toatele tagata e vave ona fai mai “Leai, leai! E le mafai ona e faamasino! E na o le Atua e mafai ona faamasino! Na te silafia pe afai ou te faamaoni ia te Ia.” O le mea atonu e te lē o iloaina o le faamasinoga i le lagi o loo faaalia mai i le lalolagi, ma lou palota vaaia i le lalolagi o le ata lea o lou tulaga i le lagi! O lou faamaoni ea i le Pole i Matu, po o le Pole i Saute? E leai se pou ogatotonu e le vaaia; ua faaalia mea uma.
O lea la i lena tulaga, ma le manatu o Pastor Bohr o loo lisiina o se tasi o faifeau i totonu o i latou e “lagona malosi” Ted Wilson ma lana taumafaiga o le toe faafouga ma le toe fuataiga, o le faasilasilaga talu ai nei o lona litaea mai le Konafesi Aoao—ina ua mavae le 18+ tausaga o le faamaoni, faamaoni, ma le tuuto auaunaga—ua tautala tele, mamafa i le mamafa.
Na lomia e Pastor Bohr le vitio "faamatalaga" (faʻafesoʻotaʻi i luga) e tuʻuina atu se faamalamalamaga o lona litaea. E foliga mai sa ia manao ai FAʻATAʻI se mea. Sa manatu nisi tagata, “Oi! Lelei mo ia! O lea ua mafai faamanatu lona litaea, ma e mafai ona ia fiafia i le malolo ma taimi avanoa... O lana tino matua, vaivai mafai ona malolo...” E leai! Ua faamatala mai e Stephen Bohr le faafeagai!
Fai mai o ia e tele ana galuega faatino o loʻo faia i Secrets Unsealed, ma o le a le faʻagesegese. Fai mai o ia ua faamanuiaina OLA MALOLOINA, ma maua le malosi e galue ai pea mo le Alii mo tausaga a sau! E aunoa ma le fai atu i upu, o lo'o ia una'ia oe e te mafaufau pe aisea ua litaea ai, ma na te tu'uina mai ni nai fa'ailoga e aofia ai le taimi.
Na fa'atulaga e Pastor Bohr lona litaea o le aso 1 o Iulai 2015 o le a faamuta ai lana galuega. E le o se mea uiga ese ea le le toe faigaluega o se tagata pe a uma le aso muamua o le masina? E masani lava ona le toe faigaluega se tagata pe a uma le aso mulimuli o le masina! E tatau i lena mea se fa'amatalaga, e te le manatu? Ma o le mafuaaga lena o ia FAAMATALAINA i lana vitio faʻamatalaga: sa ia faamamafaina o loo i ai sona potu i le Sauniga o le Konafesi Aoao, ma uunaia tagata uma e asiasi atu ia te ia iina amata. Iulai 2 pe a amata le Sauniga! I lona aso muamua o le “litaea,” o lo'o ia fa'afaigaluegaina o ia lava e fa'asaga sa'o le mataupu o le fa'au'uina o tama'ita'i, e ala i le vavaeeseina o ia lava mai galuega o le Konafesi Aoao e tautala sa'oloto i lona lava faitalia i lana potu fono a le GC.
Sa ia tusia se laina i le oneone, ma faapea mai, “E le mafai ona ou tumau pea i le lotogatasi ma se ekalesia—toega pe leai—e talia le faauuga o tamaitai e aunoa ma le faatagaina o au e tautala.” O se osofa'iga i luma i le lotogatasi o Ted Wilson-i so'o se tau valea Ae ui i lea, o se tasi lenei o upusii na te leʻi faʻaofiina i lana "Faamoemoega Sili" pepelo:
Ana mafai ona maua le lotogatasi e ala i le fetuunaiga o le upumoni ma le amiotonu, ona i ai lea o se eseesega, ma e oo lava i TAUA. {GC 45.3}[22]
O lenei “litaea” talafeagai o le toe faafoʻisia lea o mataupu o le pu lona fā, ma ua taulaʻi atu ai manatu i le faasologa o lauga na laugaina e Pastor Bohr i le GYC amata ia Ianuari 1, 2015. Faalogo i na lauga! Latou te faia se faʻamatalaga mautu mo le mafuaʻaga o tamaitai i le taʻitaʻiga e:
- O se luitau tuusao i le pule tonu lava a le Aiga Atua.
- O se toe faatinoga o o le pau o Atamu ma Eva.
- O se mataupu o lamatiaga e faavavau.
O na manatu e tetee tuusaʻo i le taʻitaʻiga o le Konafesi Aoao, ma e faapena foi Stephen Bohr. O lo'o va'ai pea pe fa'ai'u le fusu'aga lea na ia amataina, ae o le mea sili e mafai ona tatou a'oa'oina ni lesona mai lana lauga pu lona fa.
O lana faaiuga e i ai ni aafiaga e oo lava ia te ia atonu e le o iloaina. Sei vagana ua i ai se tasi latalata atili atu ia Ted Wilson e le'i maua se tutusa fevaevaeai tu, lea e masalosalo, ona tatau lea ona tatou iloa o le faamamaina o Esekielu 9 ua oo atu i le tulimanu pito sili ona mamao ma pogisa o le ekalesia. O le aso tonu o lana faamavaega fitu aso i luma o le palota mata’utia ia Iulai 8—lea ua faailogaina i le Uati a le Atua talu mai le foafoaga—pe a tapunia le olaga faataitai mo le Ekalesia Aso Fitu, e faavavau. Ina ua litaea, ua uma le mataupu!
Fa‘auta fo‘i, o le tagata ‘ua ‘ofu i le ‘ie lino, sa i ai le fagu vaitusi i ona tafatafa, ‘ua ta‘u atu e ia le mea, ‘ua fa‘apea atu. ua ou faia e pei ona e poloai mai ai ia te au. (Esekielu 9: 11)
O fuaiupu e mulimuli mai e uiga i le salalau atu o le malala mu o le feʻau o Orion mai le afi i le va o kerupi!
‘Ona ‘ou va‘ava‘ai atu lea, fa‘auta fo‘i, i le vanimonimo i luga a‘e o ulu o kerupi, ‘ua fa‘aalia mai i o latou luga e pei o se ma‘a safaira, e pei o le tino mai o le fa‘atusa o le nofoāli‘i. ‘Ona fetalai atu lea o ia i le tagata ‘ua ‘ofu i le ‘ie lino, ‘ua fa‘apea atu. Ia e ulu atu i le va o uili, i lalo ifo o le kerupi, ma ia faatumuina lou lima i malala afi mai le va o kerupi, ma ia faataapeapeina i luga o le aai. Ona alu atu lea o ia i oʻu luma. ( Esekielu 10:1-2 )
Na avea le faauuga o tamaitai ma mataupu aloaia mo le ekalesia i le 2011. Ona suia ai lea e Ted Wilson le Ten Days of Prayer initiative o le Operation Global Rain, o se auala e saili ai le taitaiga a le Agaga Paia. Talu mai lena taimi—lea e mafai ona tatou faailogaina o le Sapati, Ianuari 7, 2012—sa leai lava se mea na o le lamala. E tusa ma le tolu ma le afa tausaga o le lamala o le a mavae atu ia Iulai 7, 2015. I na tausaga e tolu ma le afa, sa faafofoga mai ai le Atua i le moni tatalo a le ekalesia, a o nofonofo tagata faamaoni i le upumoni e uiga i lo latou tulaga e tetee atu ai i le faauuina o tamaitai ma le lotogatasi.
le afi afi lea sa tatou lapataia talu mai le 2012 e mafai ona pa'u i soo se taimi sa tatou lapataia ai, ae sa faamamaluina e le Atua tatalo faamaoni a Ona tagata ma taofia le mala seia oo mai i le taimi nei.
Ae a oo mai le aso 8 Iulai, o le a uma le lamala, ae le ona o le Operation Global Rain. Ua ta'ua GALUEGA “TORRENT” aua o lea ua matou ofoina atu la matou upega tafaʻilagi atoa i "torrents" (torrent faila e mafai ona sii mai ma BitTorrent). [Manatua: Faagaioiga “Torrent” na suia e Fa'agaioiga "144,000 Palone" ia Novema 23, 2019.] Matou te uunaia outou ia auai vave. Afai e te le iloa pe faʻafefea, fesili solo! O le a sau le timu mulimuli i ni vaitafe, o lea ia mautinoa o loʻo e tu i luga o le eleele maualuga! Faasalalau atu le feʻau a le agelu lona fā i se mea mamao ma lautele—e pei o lau o le tau e toʻulu ai mea na saeia e Ted Wilson mai le Faamoemoega Sili! O au taumafaiga e faia lena mea e tatau ona avea ma auala e faasalalau ai e le tagata o loo ofu i le ie lino le malala i luga o le aai.
O Auē e Tolu
O le lapata'iga, “Oi talofa, aue, aue,” e sau mai le āeto[23] i le taimi o le pu lona fa.
Ma sa ou vaai, ma faalogoina se agelu [aeto] lele i le totonugalemu o le lagi, ma fai mai ma le leo tele, Oi talofa, talofa, talofa, i e o nonofo i le lalolagi ona o isi leo o le pu a agelu e toatolu, o le a ili mai! ( Faaaliga 8:13 )
I le iloaina o le aso o le pu lona lima (muamua auē) i luma atu o le taimi, na mafai ai ona tatou iloa le taimi na faia ai e le aeto lana faasilasilaga mataʻutia: Na faalauiloa e Peresitene Obama lana Fonotaga a le White House e tetee atu ai i faiga sauā e amata ai. i le aso tonu na valoia mo le auē muamua: Fepuari 18, 2015. Ou te manatu e le tatau ona ou ta'u atu pea le le mafai ona tatou fuafuaina le aso o le pu e fetaui ma se mea taua tele, pe a lokaina aso e tulaga o fetu faataamilo i le uati! O le Atua na te faasino atu i nei mea na tutupu.
I le taimi o le faʻasalalauga, na pau lava le mea na matou iloa o le tumutumu o le a faʻatatau i le "faʻasagatau faʻalavelave sauā" ae matou te leʻi iloa pe faʻafefea ona faʻaalia le autu i le pu lona lima lava ia. O faaataataga na matou aoina na taitai atu ai i matou e faapea atu e tatau ona oo mai sauniuniga mo le tulafono o le Aso Sa—ae matou te lei iloa pe na faapefea ona fa'alapotopotoga masaga—Sapati ma faaipoipoga—o le a tuufaatasi. Nai lo le atinaeina o tulafono o le Aso Sa, o le fono sa faatatau i atinae e talepe ai le faalapotopotoga o faaipoipoga. Faatasi ai ma lena folasaga i le mafaufau, e mafai ona tatou amata malamalama pe faapefea o le auē muamua ua avea moni lava o se TALA!, e taualuga i le National Sotoma Tulafono i Amerika, lea o le a faalauiloaina e le Faamasinoga Maualuga i soo se aso nei.
Le Pu Lona Lima – Le Uluai Auē, Fep. 18, 2015
O le fonotaga a le White House na amata ai le mala muamua e ala i le taulaʻi saʻo o le faʻavaeina o aia tatau a fafine ma le faʻapalepale LGBT faavaomalo.
Na lisiina e Peresitene Obama se faateleina le faamamafa i aia tatau a tagata ma le faatemokalasi: “O lona uiga o faiga palota saoloto lea e mafai ai e tagata ona filifili lo latou lava lumanai, ma faamasinoga tutoatasi e lagolagoina le tulafono, ma leoleo ma vaega o le puipuiga e faaaloalo i aia tatau a tagata, ma le saolotoga e tautala ai ma le saolotoga mo vaega o sosaiete lautele.”. . . I le fonotaga a le CVE, Sa fa’amamafaina fo’i e Peresitene Obama aia tatau a tama’ita’i...”[24]
Manatua o le "tautala saoloto ma le saolotoga mo vaega o sosaiete lautele" o loʻo faʻatatau i le puipuia o le aia tatau a tagata faʻamalosi (LGBT activists, mo se faʻataʻitaʻiga) e faʻapotopoto, faʻatulagaina, ma faʻagaioi. E o faatasi lea ma lana faamamafa i aia tatau a tamaitai, lea na taulai faapitoa i luma faavaomalo i fafo atu o le US, lea e le o soo se mea e le amanaiaina ai le saolotoga o tamaitai.
Malamalama i lena mea fafine i le taʻitaʻiga ma le faʻapalepale LGBT o vaega e lua o le faʻatusa o le manu feʻai,[25] ua manino mai ai o le vaega muamua lea na “faamamafa faapitoa ai aia tatau a tamaitai” na amata i se tulaga faava-o-malo tonu lava i le aso na valoia e le uluai auē. I le faʻatusatusaga, o le LGBT gaioiga o loʻo i ai faalilolilo i lalo o le faʻaogaina o aia tatau a tagata soifua ma le saʻolotoga tautala lautele.
I pu muamua e fā, na faaaogā ai e le Tusi Paia faatusa e faigofie ona suʻesuʻe i luga o le auivi o mea na tutupu, pe a toe tepa i tua. E faapena foi i le pu lona lima, o lea ua tatou maua se vaaiga lelei, e toe tepa i tua mai le pito.
O le pu lona lima (auē muamua) o loo i se vasega e ese mai i pu muamua e fa, lea e mafai ona tatou vaai i ai ona o loo aofia ai se tala i tua e faavae ai le “ata tele” mo mea na tutupu i le pu:
Ona ili lea e le agelu lona lima, ma na ou iloa le fetu ua pa'ū mai le lagi i le lalolagi: ma ua foaiina atu ia te ia le ki o le to e le gata. Ona ia tatalaina lea o le to e le gata; ‘ona alu a‘e lea o le asu nai le lua, e pei o le asu o le ogaumu tele; ua faapogisaina foi le la ma le ea i le asu o le lua. (Faaaliga 9: 1-2)
O le faailoga muamua lava e toe ave ai i tatou i tua i le pau o Lusifelo e pei ona faaalia foi i le pu lona tolu, ma ua ta’u mai ai ia i tatou ana galuega i le lalolagi. Na ia tatalaina le lua e le gata, e fai ma faailoga o le tatalaina o le Vatikana e ala i le faamavaega a Pope Benedict XVI. Ona sosoo ai lea ma se faatusa o le asu o le filifiliga a Pope Francis, e sau mai se ogaumu i le Sistine Chapel tele. Ona su'e lea e le mau le asu, lea e fai ai se pupuni e faapogisaina pe faanenefu. O loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina e Pope Faranisisi o foliga vaaia e pei o se ulaula e ufiufi ai ona faamoemoega. E ofu o ia i ofu papae, ae o ona faamoemoega e pei o le uliuli O Satani lava ia. Faatasi ai ma lena talaaga, ua oo nei le tusitusiga i le vaega autu i le faasologa o mea na tutupu o loo faasino tonu i ai le aso o le pu.
Ona oo mai ai lea mai le asu sē akerise i luga o le fogaeleele: ma ua tuuina atu ia te i latou mana, e pei ona i ai le mana o akarava o le lalolagi. ( Faaaliga 9:3 )
Na sau mai i le pupuni asu o sē akerise.
O Vaega e Lua o sē akerise
O le sē akerise ua fa'aofi mai iinei e fai ma sui o se vaega po'o se vasega o tagata. O le sē akerise ua faauigaina saʻo o se faailoga mo Saracens (Muslims) oe na osofaia le au Kerisiano i taimi anamua, ae e ao ona tatou manatua o sē akerise e sau mai le pupuni asu. E pei ona faaaoga e le pule faapope Mosalemi i lena taimi, ua ia faaaogaina le ISIS i aso nei e avea o se meafaigaluega tau totogi e aumai ai suiga o loo ia manao i ai i le lalolagi—ae ua na o le ulaula ulaula.
Ua toatele naua faaliliu—e pei o Anita Fuentes, Steve Fletcher, ma e oo lava i le au faaliliu o le Adventist e pei o Jeff Pippenger ma isi—o loo mulimuli mamao atu i le sootaga a Mosalemi, ma o loo vaavaai atu i le setete o Isaraelu, lea e leai se mea e sili atu na o se ulaula! Mosalemi e pei o sē akerise o se faauigaga mautu, o le mafuaaga lea e aoga tele e pei o se ulaula. E le o sese uma, ae o loʻo i ai se faʻamatalaga sili atu ona taua e tatau ona iloa. O le mea moni, o le talafaasolopito lava ia e tatau ona taʻitaʻia ai le faʻamatalaga saʻo:
O le fa'afeusuaiga i totonu o le lalolagi Isalama ua leva ona iloa e tagata Europa mai le amataga o Vaitau Tutotonu agai i luma e ala i lipoti na toe aumaia e tagata faimalaga. O faʻamatalaga mataʻutia o faiga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga a le au Musalimi i le Nuu Paia, o le mea moni, o se mea taua na faʻaaogaina i faʻasalalauga faʻaKerisiano e taumafai e fafagu Kerisiano o Europa mo Taua. Na tusi le patele Dominica o le senituri lona sefulutolu o William o Atamu e uiga i faiga faatauatane sa ia molimauina i Aikupito: “O nei Saracens, ua galo ai le mamalu faaletagata, ua oo atu i le mamao e nonofo faatasi ai tane i le auala lava e tasi e nonofo faatasi ai tane ma fafine i lo tatou lava laueleele.”[26]
Sei o tatou iloiloina lenei mea i le tulaga o le White House summit, ma mea ua tatou iloa i le taimi nei: o lo'o tatou feagai ma le tutusa o tama'ita'i, ma fa'afeusuaiga, o ni vaega ma'oti se lua o le mala e tasi. Ia manatua ua toe aliali mai sē akerise i le pu lona ono; o le auē muamua ma le lua, e faaaogā e i latou lava le faatusa o sē akerise i vaega e lua—o le vaega muamua e fetaui ma le auē muamua (pu lona lima), ma le vaega lona lua e fetaui ma le auē lona lua (pu lona ono).
Ina ia maua se malamalamaga atoatoa i le faatusa, e tatau ona tatou aʻoaʻoina ni mea e uiga i sē akerise. Muamua lava, latou te maua vaega eseese e lua:
O sē akerise e ese mai sē akerise ona o lo latou malosi e tali atu ai i mea maualuluga. I lalo o tulaga tumutumu, o latou amio, morphology, foliga vaaia, physiology, mausa ma le siʻosiʻomaga e suia faasolosolo (i le tele o augatupulaga), o se suiga ua taʻua o suiga vaega. Pe a o'o mai suiga vaega mai a tasi i le a fa'atasi vaega, o sē akerise e le toe amio ta'ito'atasi ae i'u ai ina fai ni fusi mafiafia o u'u ma 'au matutua.[27]
O sē akerise e lua vaega ma'oti, e fa'atatau i lo latou faitau aofa'i. O le vaega “tuutasi” e tutusa ma le toʻaitiiti o sē akerise, ae o le vaega o le “faapotopotoga” e tutusa ma le toʻatele o sē akerise. E fetaui lena ma tulaga ua faateteleina le leaga o le auē muamua ma le auē lona lua.
Faʻalavelave faʻa-Islam ua na o le ulaula, ae homosexuality o le mala lava ia.
Le Fa'agaioiga o Aia Tatau a Tamaitai
Na amata le pu lona lima i se faamamafa faapitoa aia tatau a fafine. O le vaega atoa o aia tatau a tamaitai o se taufaaleaga i le faatulagaga ua faauuina e le Atua o sosaiete, lea e avea ai le tane—o le itupa malosi—o le taitai masani. Matau pe fa'apefea ona fa'atusa lelei e le sē akerise le fa'agaioiga o aia tatau a fafine:
I le tulaga nofo toatasi, o sē akerise e fa'aalia le fa'afeusuaiga ma le lapopoa o fafine nai lo tane;
Afai e te iloaina o le aiga o le poutu lea o le sosaiete, e le faigata ona iloa le auala ua suia ai e tamaitai pulepulepule ma alii vaivai le faatulagaga o le aiga, lea ua taitai atu ai i le malepelepe matautia o le sosaiete ua tatou vaaia i aso nei. E tupu aemaise lava pe a sili atu le numera i le tulaga taua e manaʻomia mo sosaiete "suiga vaega." Ua saunia e le sē akerise se faaaʻoaʻoga lelei atoatoa o lenā mea mataʻina.
Fai mai le fuaiupu na tuuina atu i sē akerise mana. Na faia tonu lava i le aso muamua o le pu ina ua fono a Obama malosiaga le fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo e tetee atu i faiga sauā e ala i le fa'atuina o aia tatau a fafine. E toetoe lava a talie pe a e mafaufau i ai, ae i le mafaufau mimilo o le tiapolo, ua o mai faatasi uma e faataunuu lona faamoemoe o le faoa o le nofoalii o le Atua.
Ua faatusaina e le fuaiupu le malosi o le sē akerise i le malosi o se akarava. O le malosi o sē akerise o lo‘o i lo latou aofa‘i, a o le malosi o akarava i lo latou si‘usi‘u. E faatele e sē akerise a latou numera e ala i le faaofiina o le “siʻusiʻu” o le tane i le “siʻusiʻu” o le fafine. E faatatau i feusuaʻiga—ma e faatatau i feusuaʻiga lē mamā. O le tele o le faia e se ulugalii le lelei, o le tele foi lea o fanau le lelei e maua mai—e pei lava o sē akerise.
‘Ua poloa‘i atu fo‘i ‘iā te i latou ‘aua ne‘i fa‘aleagaina le mutia [talavou i le faatuatua] o le lalolagi, po o se mea lanu meamata [faatuatua], po o se laau [Kerisiano mauaa lelei]; ae na o tagata e le o i ai le faamaufaailoga a le Atua i o latou muaulu. (Faaaliga 9: 4)
Ua tuu se taofi i luga o sē akerise e puipuia ai se vaega o tagata mai le faaleagaina o le pu lona lima. E fetaui lea ma le fa'atapula'aina o fa'afanua ma mea'ai a le iniseti o le sē akerise pe a tu'u to'atasi. I le tulaga o valoaga e pei ona faataunuuina i aso nei, o le faamaufaailoga a le Atua iinei e faasino i le faailoga i luga o i latou o loo mapuea ma alaga ona o mea inosia ua faia i le aai.[28] O i latou o e tausia le poloaiga a le Atua i o latou aiga o loo mapuea ma fetagisi ona o le faauuina o tamaitai ma isi mea inosia uma i le ekalesia. O i latou ia ua puipuia mai lenei uluai malaia.
Ma sa tuuina atu ia i latou lena mea e le tatau ona latou fasiotia i latou, a ‘ia fa‘atigāina i latou lima masina: o lo latou puapuagā fo‘i e pei o le puapuagā a se akarava, pe a taia e ia se tagata. O aso ia e sā‘ili ai tagata i le oti, ‘ae lē maua; e fia oti foi, e sola ese ai le oti ia te i latou. ( Faaaliga 9:5-6 )
O le auē muamua e lē aofia ai le fasioti tagata. E tusa ma le lima masina o le faapuapuagatia, ona amata lea o le fasiotiga i le auē lona lua. O le puapuaga iinei e faatatau i le le mautonu o le ola o se tagata manua, e pei o le tui e se akarava. O le le mautonu o loʻo vaaia i totonu o le ekalesia e tusa ai ma le faʻauʻuina o tamaitai: Pe o le a pasia le palota? Pe o le a malepe (pe oti) le lotu ona o se taunuuga? O nei le mautonu o se faʻalavelave i le ekalesia i tulaga uma. I le lalolagi, o le le mautonu o loo siomia ai le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga i luga o le faavae o aia tatau o faaipoipoga a itupa tutusa. Po o le a tumau ea le faaipoipoga faa-Kerisiano? Pe o le a tulai mai ea le mataupu i vevesi faalemalo? E ola ea le saolotoga i lalo o le lima mamafa o Iade Helm? O le lē mautinoa o se puapuaga moni lava, ae o le fasioti tagata ma le oti ua taofia mo le auē lona lua.
O lea la ua tatou oo mai i se faamatalaga auiliili o sē akerise, lea ua faaalia ai e sili atu i latou nai lo le na o le gaoioiga o aia tatau a tamaitai. O sē akerise foi e fai ma sui o le LGBT, lea ua faatupulaia foi, e pei lava o sē akerise ua suia i le vaega tuufaatasi i le tele o tupulaga sosoo a o faateleina le faaili. O faʻamatalaga a le Tusi Paia e fetaui ma auiliiliga uma o le LGBT movement:
O foliga fo'i o sē akerise e pei o lea o solofanua ua saunia mo le taua; ma i luga o latou ulu e peiseaī palealii pei o auro, ma o latou mata ua pei o foliga o tagata. Ma sa latou lauulu e pei o lauulu o fafine, ma o latou nifo e pei o le nifo o leona. ( Faaaliga 9:7-8 ).
Ua e vaʻai i le faʻafefea e tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi faʻatauvaʻa i pisinisi faʻa-Kerisiano, ma tau i latou i le faamasinoga? O se gaoioiga faafitafita lea e tetee atu i amioga tatau faale-Atua. E i ai foi a latou punaoa. O pisinisi tetele e lagolagoina le fa'amoemoega gay. Ma o le gay rights movement e le naʻo le agaalofa mo i latou e "eseʻese." O latou GAP: Gay ma Mimita. O le mea lea ua ta'ua ai le Gay Pride. O i latou o se fitafita malosi, e le na'o se faiga fa'aletonu mo se vaega toalaiti. O le LGBT gaioiga e pei o solofanua ua saunia mo le taua.
O ai "ulu" vaaia o le LGBT gaoioiga? O ai ata o loo tuu i luga o le tulaga lautele, ma faapaleina i le “faaaloalo” mo a latou faaaliga lototetele? O tagata e pei o "Caitlyn" (Bruce) Jenner ma "Conchita Wurst" (Tom Neuwirth). O i latou o masiofo toso—e pei o masiofo ma pale auro. Pe e te iloa le fetaui lelei o le valoaga i le taimi nei? Ou te le tau faamatala atu le uiga o foliga o le tamaloa ma le lauulu o le fafine!
O ai o i tua o nei mea uma? O ai ‘ea o lo‘o fealua‘i solo, e sā‘ili po o ai na te ‘aina i ona nifo-e pei ‘ona ‘ai i tu‘inanau fa‘afafine?
Ia faautauta, ia mataala; ona o lou fili le tiapolo, e pei o se leona tagi, o lo‘o fealua‘i o ia, e sā‘ili se tasi e ‘aina e ia; (1 Peter 5: 8)
Ua fetalai atu le Atua i lenei autu i le ekalesia:
Le atali‘i e o le tagata, ‘ia e fai atu ‘iā te ia, O oe o le nu‘u e le‘i fa‘amamāina, e lē fa‘atimu fo‘i i le aso o le to‘asā. O lo‘o i totonu ‘iā te ia le taupulepulega a ana perofeta; e pei o se leona tagi, o loo sauaina le mea e manua; ‘ua latou ‘aina agaga; ua latou ave oa ma mea taua; ‘ua latou fa‘ato‘ateleina fafine ‘ua oti a latou tane i totonu ‘iā te ia. ‘Ua soli e ana ositaulaga la‘u tulafono, ‘ua latou solia fo‘i a‘u mea pa‘ia; ma ‘ua natia o latou mata i o‘u sapati, ma ‘ua leaga a‘u ‘iā te i latou. (Esekielu 22: 24-26)
Semanu e fesoasoani le Sapati Maualuga i le ekalesia e iloa ai le eseesega i le va o le mama ma le le mama, ma semanu e fesoasoani i le ekalesia e iloa ai le tiapolo po o ai o ia i aso nei: le tagata e puipuia tagata LGBT, e pei lava ona fai mai le fuaiupu e sosoo ai.
Ma sa ia i latou ufifatafata, e pei o se mea ufifatafata uamea; o le taalili foi o latou apaau e pei o le le leo o kariota o solofanua e tele o taufetuli i le taua. (Faaaliga 9: 9)
O ufifatafata e mo le puipuiga, ma o le uʻamea e fai ma sui o Roma; o le Pontiff o Roma lea ua sau nei mai le kapoti e puipuia gays.
E te lagona le leo o sē akerise? Pe e te faalogo i le faamaualuga o solofanua? Afai o le leo o le folafolaga a Peresitene Obama[29] e le'i fa'alogoina, e mautinoa lava o lo'o e fa'alogoina le leo o tagata fa'afiafia fa'afeusuaiga i luga o fa'asalalauga i le salafa o le lalolagi a'o latou fa'apotopoto fa'atasi i le fa'atalitali i mea e tutupu i lenei taumafanafana. O le a latou faamanatuina le 50th aso faamanatu o le aia tatau a gay i lenei taumafanafana. Na taʻua e Anne Gardiner, o se failauga Katoliko, i solofanua:
Ia mātau, e faalua ona fesootaʻi sē akerise i “solofanua,” lea sa avea i aso anamua ma faailoga o le faamaualuga, tuʻinanau, ma le lē talitonu i le Atua.[30]
Sei o tatou tuu atu ia te ia e faauigaina foi siʻusiʻu, pe a uma le tusitusiga lenei:
Sa i ai foi o latou i'u e pei o akarava, sa i ai tui io latou si'usi'u; ma o lo latou malosi e faatiga i tagata i masina e lima. Ma sa ia i latou se tupu i luga o i latou [Pope Falanisisi], o le agelu lea o le to e le gata [le Vatikana], o lona igoa i le gagana Eperu o Abadona [tagata fa'aumatia], a o le gagana Eleni ua i ai lona igoa o Apolyona [tagata fa'aumatia]. Ua mavae atu le tasi aualofa; fa‘auta fo‘i, e o‘o mai nisi auē e lua mulimuli ane. ( Faaaliga 9:10-12 )
O le uiga o le latou tui oti e taufaaʻoleʻole. O le talosaga e faigofie ona faia i le okeni tama o loʻo faʻaaogaina i le faʻasotoma, lea e faʻasalalau ai le tele o faʻamaʻi pipisi mai feusuaiga.
Matou te faʻaopopoina o le LGBT gaioiga na tuʻuina atu i le lima masina i le taimi o lenei pu e "faʻamaʻi" tagata ia latou manatu faapalepale. O le aso mulimuli o le lima masina o Iulai 17, 2015. O lena aso (po o le aso muamua pe a mavae atu) e foliga mai e iai foʻi se tāua faavaloaga.
E tasi le isi upusii mai ia Anne Gardiner o loo aoteleina ai le manatu e faapea, a o faailoa atu e Pope Francis le faapalepale LGBT i totonu o le Ekalesia Katoliko, o loo ia faaalia moni lava lona lagolagoina o le agasala o le faasotoma:
Talu ai nei, na aʻoaʻoina ai le Katoliko “Ia ʻinoʻino i le agasala ae alofa i le tagata agasala.” Sa manatu e mafai ona iloa le tagata agasala mai le agasala. Ae o se tasi o faailoga o le malaia i Dante's Inferno o le tagata agasala ua iloa atoatoa ma lana agasala. I o tatou taimi, ua maumauaʻi ma le faamaualuga tagata faasotoma e tatau ona iloa atoatoa i latou ma a latou agasala. E oo lava ina latou fai mai ua tuufaatasia ma ia, e faapelepele i ai o lo latou ute. Si'i i luga le faasotoma e pei o se fu'a, latou te talotalo ma le mitamita ma mulimuli atu i le taua faasaga i tulaga masani. Mo le tele o tausaga o la latou tagi, “alofa mai ia te au, alofa i la’u faasotoma,” ma i tua atu o lena, “E alofa le Atua ia te a’u ma la’u faasotoma.” Ae e lei alaga lava se gaoi, “alofa mai ia te au, alofa i la’u gaoi.” E leai se tagata pepelo ua faapea mai, “E alofa le Atua ia te au ma a’u tautoga pepelo.” O se suiga lea e tutusa ma le alaga a Lusifelo, i le Parataiso Leiloa a Milton, “Le leaga, ia avea oe ma o’u lelei.”
O iina ua e maua, e sau mai se tusitala Katoliko ma le faatonu o le New Oxford Review. Pope Falanisisi-e ala i le faia o le ekalesia o se nofoaga saogalemu mo le faasotoma-ua faaalia ai o ia lava o Lusifelo (Satani) i le tino!
E pei ona e vaʻaia, o upu faʻamatala uma e uiga i sē akerise e fetaui tonu lava ma le 'au faʻafeusuaiga! E oo atu i le faaiuga o le pu lona lima, o le suiga vaega ole sē akerise ua atoa.
Ua e iloa nei pe aisea na fetalai atu ai Iesu ia Laotikaia o le a Ia luai (puaʻi) i latou mai Lona fofoga? I aso nei, o le ekalesia a Laotikaia o le a tuʻufaʻatasia aloaia i se faʻatonuga pei o se akerise i totonu o le aiga, lea o le fafine o le taʻitaʻi. O nisi tagata Aso Fitu e fiafia e faamamafa atu o le tagata e tatau ona avea ma FAALEAGAGA taitai, le FAAPITOA o le fale. E moni lena mea, ae o le tuu atu o le faamamafa i le mea e le tatau ai, o le uiga maualalo e faapea o le tamaitai e saoloto e taitai i isi vaega uma o se masiofo! Mafaufau i ai, ma pu'e togafiti po'o a i latou! O nei mea uma, a'o latou faapea mai o loo latou tausia le Sapati ma ua i ai le faamaufaailoga a le Atua.
A e iloaina lena mea tama'ita'i i ta'ita'iga ua na'o le vaega muamua o le sē akerise aga'i i le fa'afeusuaiga, ua amata ona e iloa le auala e tatau ona liliu ai le manava o le Atua e vaai i le mea o loo tupu i totonu o le ekalesia i le faauuina o tamaitai. O se uiga o sē akerise; e le afaina pe o se tasi vaega po o le isi! Ia te ia, e tutusa lava ma le matamata i tagata faatauafafine e ula po o se mea faapena—e manao ai o Ia puke!
O nisi taimi tatou te vaai ai i faamatalaga e uiga i tamaitai sa avea ma taitai i le Tusi Paia... O Tepora e sili ona fiafia i ai. Ou te mafaufau pe aisea e foliga mai e leai se tasi na te iloaina lena mea o se fafine manumalo i le taua o le maasiasi aupito maualuga lea i le tane!? Na tuuina atu e le Atua na faataitaiga maasiasi Isalaeru! E pei lava o se tagata solitulafono fa'ama'a'a ua sasaina e se tama'i tama'ita'i i se pine ta'avale! Ioe e te fiafia mo se tamaitai faapena, ae e le o se finauga mo tamaitai i le taitaiga—ose finauga mo alii ia avea ma alii!
O le manaoga silisili o le lalolagi o le manao lea o tagata—o tagata o le a le faatauina pe faatau atu, o tagata o e i totonu o o latou loto e faamaoni ma faamaoni, o tagata e le fefefe e ta’u le agasala i lona igoa sa’o, o tagata o o latou lotofuatiaifo e faamaoni i tiute e pei o le nila i le pou, o tagata o le a tutu mo le sa’o e ui ina pa’u le lagi. {Ed 57.3}[31]
Tatou te manaomia ni alii e tutu faamaoni i mataupu faavae e pei o le nila i le pou. O le a tofotofoina e le Atua ia alii ua tuuina atu i ai tiutetauave i Lana galuega, ma sei vagana ua latou faaalia ua ia i latou se manatu moni o mataupu faavae faaKeriso, o le a Ia aveesea i latou ma tuu isi i lo latou tulaga. {13MR 196.1}[32]
Ua e lagonaina le auē muamua? Ua e lagonaina le mamafa o le aufaipese? Ua e lagonaina le uunaiga ia taitai e tamaitai lou aiga, lau lotu, lau pisinisi? Ua e va'ai i le aufaasālalau o lo'o lolovaia i mea leaga fa'afeusuaiga, e le gata i lalo ifo ma fa'aaliali? Ua faapuapuagatia ea oe e pei ona valoia? Aua e te ta'u mai ia i matou e te le o vaaia pea le faataunuuina o pu!
Le Pu Lona Ono – Le Auē Lua, Iulai 8, 2015
‘Ua ili fo‘i e lona to‘aono o agelu, ‘ona ‘ou fa‘alogo atu ai lea i le si‘ufofoga mai nifo e fa o le fatafaitaulaga auro i luma o le Atua, ‘ua fa‘apea atu i lona ono o agelu ‘ua i ai le pū, Tatala agelu e toafa ua noanoatia i le vaitafe tele o Eufirate. ‘Ona tatalaina lea o agelu e to‘afa, o ē ‘ua saunia mo le itūlā, ma le aso, ma le masina, ma le tausaga; ina ia fasiotia le vaega lona tolu o tagata. ( Faaaliga 9:13-15 )
Sa matou faamatalaina auiliili le amataga o le pu lona ono i le Maliu o le Masaga tala i le malamalama o isi tala e lua:
- O le tala ia Samasoni, o lē na aumaia i lalo poutū masaga ma paʻu i luga o lona ulu le taualuga.
- O le tala ia Elia, o lana taulaga fata faitaulaga sa faatusa i le Sauniga GC 2015.
Afai e te leʻi masani i lena faʻamatalaga taua lea e faʻaogaina le taimi, faʻamolemole suʻesuʻe i lena tusiga. Iinei, na ona ou taulaʻi atu lava i le mea moni e faapea, o le tatalaina o agelu e toʻafā e faasino atu i le tatalaina o uluaʻi agelu pu e toʻafā, i le itula, aso, masina, ma le tausaga ua atofaina. Iulai 8, 2015.
Mai iinei, e mafai ona tatou faʻaaogaina lo tatou malamalama fou e uiga i sē akerise:
Ma le nūmera o le autau a tagata ti'eti'e solofanua sa i ai lua selau o afe: ma sa ou faalogo i le faitau o i latou. ( Faaaliga 9:16 )
Ua aumaia e le Tusi Paia i inei se fuainumera e 200 miliona e iloa ai le ʻautau. Na faalogo Ioane i le numera, o lea na tuuina atu ai le numera lea e faailoa mai ai po o le a le vaegaau o loo talanoa i ai. O le autau sili ona tele i le lalolagi e tusa ma le tasi vae selau o le tele, o lea e le mafai ona talanoa e uiga i se autau a le militeli. E tatau ona talanoa e uiga i se vaega militaristic o lena lapopoa patino. O le faʻatusatusaga masani o le numera o tagata LGBT i le lalolagi e tusa ma le 3%. E mafai ona tatou fuafuaina po o le ā le pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi e iai i lenei ʻautau faavaloaga e ala i le vaevaeina o le numera 200 miliona i le aofaʻi o le lalolagi e tusa ma le 7 piliona. O le i'uga e tusa ma le 2.8%, e latalata i le fa'atatau masani o le 3%. O lea ua faailoa mai ai e le Atua LGBT o le autau e pei o solofanua o sē akerise.
O loʻo mulimuli mai se faʻamatalaga auiliili o solofanua, ma matou matauina ua sili atu le malosi o le faʻatusa:
Na fa‘apea ‘ona ‘ou iloa atu o solofanua i le fa‘aaliga, ma ē na ti‘eti‘e ai, ‘ua ‘iā te i latou o ufifatafata afi, ma iasinito, ma le teiō; ulu o leona; ‘ua alu atu fo‘i mai i o latou gutu le afi, ma le asu, ma le teiō. O i latou nei e tolu na fasiotia ai lona tolu o vaega o tagata, i le afi, ma le asu, ma le teiō, na alu atu nai o latou gutu. Auā o lo latou malosi o lo‘o i o latou gutu ma o latou i‘u; auā o latou si'usi'u e pei o gata, e i ai ulu, ma latou te faatiga ai. ( Faaaliga 9:17-19 )
Mai le faamatalaga, e mafai ona tatou iloa ai ua faateleina le osofaʻiga a sē akerise, e lē gata o nifo o leona, ae o ulu o leona. Ua i ai nei o latou gutu e tautala i le afi ma le asu ma le teiō, e fai ma faailoga o loʻo ia i latou le malosi faʻapolokiki ma tulafono e fasioti pe faʻafilemu o latou fili. O le a manino lava le tulaga lena i le US i le taimi lava e faia ai le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga e lagolagoina le faaipoipoga a le itupa tutusa. Ona latou maua ai lea o se faavae faaletulafono mausali mo lo latou ola ma le faagaoioiga.
I le faaopoopo atu i le malosi faapolokiki, o le malosi o latou siusiu (malosi faalefeusuaiga) ua sili atu foi satanically faapiopio nai lo le pu lona lima. O lea la ua faamatalaina o latou i'u o gata ma ulu. O ulu e fai ma sui o taʻitaʻi o le malo o loʻo lagolagoina i latou ma mafai ona tautala mo i latou. O le ala lena na latou faatiga ai (fasiotia) tagata o le Atua.
O le faaiuga faanoanoa o lapata'iga o le pu i le faaiuga o le olaga faataitai o tagata o loo siuleo mai i itulau o le Upu paia:
O tagata uma na totoe e lei fasiotia i ia mala a ‘ua lē salamō o galuega a o latou lima, ‘ina ‘ia latou lē ifo i temoni, ma tupua auro, ma ario, ma ‘apamemea, ma ma‘a, ma la‘au, e lē mafai fo‘i ‘ona va‘ai, pe fa‘alogo, pe savavali fo‘i; ( Faaaliga 9:20-21 )
I le taimi muamua, na tatou vaai ai i le faaiʻuga o le faamasinoga o le Esekielu 9. Ona uma ai lea o le ekalesia... O i latou e mafai ona faaolaina, o le a faailogaina e le agelu i le fagu vaitusi a le tusitala. Matou te faamoemoe o oe o se tasi o i latou.
E le o matou muamua e faauigaina se akerise e fai ma sui o gay. Ua uma ona tatou vaai i se Katoliko o faia lena faauigaga. Na faaalia manino mai e se isi tusitala i luga o se leitio:
Na malie i ai Barber [ma LaBarbera], fai mai o tagata alualu i luma ua na o ni tagata faapaupau i aso nei ma faatusatusa gay activists i se "ano o sē akerise" o ē osofaʻia “soo se mea mamalu” i se taumafaiga e faaumatia ma tuua ai se mea na o se paʻu mago.[33]
Matau nisi o suiga e oo i sē akerise a o latou agai atu i le vaega o le gregarious:
I le vaega fa'atasi, latou fa'atupu pa'u mafiafia ma fe'avea'i (savavali). o ufi ma manu felelei o tagata matutua (se akerise fai apaau), lea e amio o se faalapotopotoga.[34]
Maitau pe faapefea ona latou faaipoipo faatasi, e pei o se tasi o feusuaʻiga tele:
O lenei amio fa'atasi e fa'amalosia e a fa'atasiga o mea tutupu fa'ale-natura: fa'aipoipo, fa'afuafua, fofoa, fuga. O lea la, e fofoa fuamoa i le taimi lava e tasi mai le mafiafia fuamoa-moega ma fa'ato'a alia'e mai fa'ato'a fa'atupu vave lava ni fusi muamua; pe a uma ona sosola, o tagata matutua e leʻi matutua o le a faia ni 'au.
Mātau pe faʻafefea ona alu ese le eseesega i le va o le tane ma le fafine, e pei o faʻafeusuaiga:
...o le eseesega i le lapopoa i le va o itupa e faaitiitia le manino ma e ono mou atu i nisi taimi i le vaega fa'atasi.
Semanū e lē mafai e le Tusi Paia ona faaaogā se meaola e sili atu ona talafeagai e fai ma sui o le itupa! O le faʻatusa e faʻamalosia e ala i faʻasalalauga faʻasalalau pei o le lauiloa 13th & Locust St. kolosi i le "Gayborhood" o Filatelefaia, lea e teuteu ai e nuanua faailo o auala, ma e le o toe umi ae savalivali! O Filatelefaia lena, i le Iunaite Setete o Amerika, o le aai o “tuʻinanauga faaleuso” lea o loo iai le ʻau satani (13th St.) le alii o sē akerise, Pope Francis, o le a vave ona asiasi mai. E leai se mea e tutusa ai ma Filatelefaia o le alofa faaleuso o loo taʻua i le Tusi Paia.
iʻuga
E le gata o pu o loo faataunuuina nei. O lipoti o talafou ua faamanatu mai ai ia i tatou e le o toe umi ae aveesea mauga ma motu uma mai lona tulaga:
-
Iuni 16, Le Leoleo: O le Mauga o Everest na siitia i le tolu senitimita ina ua uma le mafuie Nepal
E na o sina agamalu faamanatu o lona ono Faamaufaailoga ua lata foi ona tapunia:
Ma ua pauu i le lalolagi fetu o le lagi, fa‘apei o le mati ‘ona totō ifo ai o ona fua tuai, pe a lūlūina i le matagi malosi. ‘Ua mavae atu fo‘i le lagi e pei o se tusi tā‘ai ‘ua ta‘ai; ma o mauga uma ma motu uma na aveesea mai o latou nofoaga. (Faaaliga 6: 13-14)
(Fa'amatalaga mai Aukuso 2016: Mo nisi faʻamatalaga e uiga i le faʻataunuʻuina o le faʻamaufaʻailoga masani lona ono, faʻamolemole tagaʻi i le faaopoopoga i le Talafaasolopito Toe fai II. O le faataunuuga o le faamaufaailoga lona ono o loo toe faia o loo faamatalaina i le faaopoopoga i Faailoga o le I'uga ma fa'ase'e 101-114 o le Fa'aaliga Orion.)
Ioe, o lona uiga o le a toe pa'u fetu, ae o le taimi lenei o le a latou a'afia ai luga. Ua oo i le taimi e paʻuʻū ai polo afi, e faaumatia ai Sotoma i aso nei. “Ae faapefea le tulafono o le Aso Sa?” Ou te faalogo o fai mai le au Aso Fitu. “E tatau ona oo mai le liliuese faaleatunuu i luma o le faaleagaina o le atunuu!” Na e malamalama i mea na matou tusia i le Maliu o le Masaga tala? E te malamalama e mafai ona e faitau i upusii lauiloa a Ellen G. White i se malamalama fou i le taimi nei? Faataitaiga:
le LGBT [sa: Sapati] O le fesili o le a avea ma mataupu i le taua mulimuli tele lea o le a faia ai e le lalolagi uma se vaega.— Testimonies for the Church 6:352 (1900). {LDE 135.2}
O le suia o le sese i le mea moni o le vaega mulimuli lea o le tala faatino. A oo ina avea lenei suiga i le lalolagi aoao o le a faaali mai e le Atua Ia lava. Pe a faaeaina tulafono a tagata i luga o tulafono a le Atua, pe a taumafai mana o lenei lalolagi e faamalosia tagata e faataga le faaipoipoga o le itupa tutusa [sa: tausia le aso muamua o le vaiaso], ia iloa ua oo mai le taimi e galue ai le Atua.— The SDA Bible Commentary 7:980 (1901). {LDE 135.4}
Mo le 168-tausaga o le faamasinoga o e ua oti, sa faatatau i le Sapati. Ae mo le tolu ma le afa tausaga o le faamasinoga o tagata ola, e faatatau i le faaipoipoga. E silasila le Atua i le loto!
Sei o tatou toe aumaia lenei mataupu i le mea na tatou amata ai. O lea ua tatou iloa:
- Ua faataunuuina valoaga o le Tusi Paia e pei o le saʻo lelei o le uati a o tatou tautatala ai.
- O le fa'asa'olotoina o tama'ita'i ma fa'agaioiga LGBT o lo'o i ai le sao taua i pu e tolu.
- O Pope Falanisisi ua sau i fafo mai le kapoti e lagolagoina le faasotoma, ma faamaonia ai o ia o Satani ua liutino tagata.
O le a se isi mea o totoe o le apocalypse? I le isi tolu masina talu ona mavae le aso 8 o Iulai seʻia oo i le pu lona fitu, ua manaʻo Satani e “pule i le pulega a tagata” e ala i le pulea o le paneta atoa. O le faia o lena mea, o le a ia manumalo ai i le Feeseeseaiga Tele lea e pele i loto o tagata Aso Fitu. E le mafai ona ou faamatalaina ou lagona i le vaai atu i la’u ekalesia o faia le mea o loo ia faia—pe le o faia. O le tutu faasamasamanoa ma le amanaiaina le agai i luma o le fili, ae faaopoopo i luga o lena fouvalega i le faatulagaga faaleagafesootai a le Atua i le faaipoipoga, o se solitulafono e sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou malamalama i ai. Atonu o le mafuaaga lena e sili atu ai foi le faaumatiaga o le a oo mai nai lo le mea e mafai ona tatou malamalama i ai:
E masani lava ona sili atu faafitauli i le faatalitali nai lo le mea moni; ae e le moni lea tulaga i le faalavelave o loo i o tatou luma. {GC 622.4}[35]
O le a lē taofia Satani i le nofoālii o le lalolagi. E manao o ia i le nofoalii o le Atua. E finagalo o ia ia i ai i le ogatotonu o le nuanua o loo siomia ai le nofoalii o le Atua. Ioe, o le nuanua LGBT lava ia o loʻo faʻaalia lona mafuaʻaga:
E pei o le tino mai o le nuanua i le ao i le aso ua timu, sa faapea ona foliga mai o le pupula faataamilo. O le foliga lea o le faatusa o le mamalu o le Alii aliʻi. Ma ina ua ou vaai i ai, ona ou faapau fao ai lea, ma ou faalogoina le leo o le ua fetalai mai. ( Esekielu 1:28 )
O lea la ua amata ona e va'ai i le uiga o le upu leaga ma le faasatani Gay Pride. Afai na e matamata i le savali GYC a Stephen Bohr,[36] e tatau ona e iloaina o le faatauatane o se tauemuga mataga i le sootaga faapitoa i le va o le Atua le Tama ma Lona Alo, o lona faatusa na foafoaina ai le tane ma le fafine.

Ua faaali mai e le Alii ia te au o Satani sa avea muamua ma se agelu mamalu i le lagi, e sosoo ma Iesu Keriso. O ona fofoga sa agamalu, e faaalia ai le fiafia e pei o isi agelu. O lona muaulu sa maualuga ma lautele, ma sa faaalia le atamai tele. Sa atoatoa ona foliga. Sa ia te ia se tulaga mamalu, mamalu. Ma sa ou iloa ina ua fetalai atu le Atua i lona Alo, Tatou faia le tagata i lo tatou faatusa, sa fuā Satani ia Iesu. Na mana'o o ia e fa'atalanoaina o ia e uiga i le faia o le tagata. Sa faatumulia o ia i le lotoleaga, lotoleaga ma le inoino. Sa ia manao ina ia avea o ia ma tagata aupito maualuga i le lagi, e sosoo ma le Atua, ma maua le mamalu silisili. Se'ia oo mai i le taimi nei, sa maopoopo le lagi atoa, ma le lotogatasi ma le usiusitai atoatoa i le pulega a le Atua. {1SG 17.1}[37]
O lea la ua tatou oo mai i le mafuaaga o loo lagolagoina ai e le pope aia tatau a le gay, ma pe aisea ua ia valaau ai mo se feagaiga fou faaleagafesootai ma aganuu. O le faitioga muamua o le talitonuga faakonekarate lautele e tusa ai ma le Initaneti Encyclopedia of Philosophy o loʻo i ai se konekarate sili atu ona taua i le va o alii ma tamaitai e le atoatoa ai le konekarate lautele. O le upusii lea e manino ai le manatu:
O le tusi a Carole Pateman i le 1988, The Sexual Contract, e finau faapea o loʻo taoto i lalo o le tala faʻasolopito o le konekarate lelei, e pei ona faamatalaina e Hobbes, Locke, ma Rousseau, o se konekarate e sili atu ona taua e faatatau i le va o alii ma tamaitai. O talitonuga fa'akonekarate o lo'o fa'atusalia o ia lava e fa'afeagai ma le peteriaka ma le aia fa'apeteriaka. (O le konekarate faʻaagafesootai a Locke, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻatulagaina e ia i se eseesega tele ma le galuega a Robert Filmer o le na finau e lagolagoina le pule faapeteriaka.) Ae o le "uluai feagaiga" (2) e muamua atu i le feagaiga fa'ale-agafesootai na faia e le tutusa, o le maliliega lea a alii e pulea ma pulea tamaitai.[38]
Ina ia toe faauigaina lena manatu faafafine i faaupuga faale-Tusi Paia, e mafai ona tatou faapea atu o le “uluai feagaiga” lea e muamua atu i le feagaiga faaagafesootai na osia e tagata tutusa o le faalapotopotoga o le faaipoipoga-e le o le "pulea ma le pulea" e pei ona fai mai ai tamaitai, ae e uiga i le vaavaaia ma le gauai. O lea la, o le aia tatau a le fafine o se luitau tuusao i le faalapotopotoga o le faaipoipoga, lea sa mamanu i le faatusa paia o le Aiga Atua. E pei o lea, e osofa'i sa'o lava e le feminist movement le Aiga Atua, ma o lea ua na'o Satani, e pei ona ta’ua sa’o e Ellen G. White—lea e masani ona ta’ua i le faafeagai:

O i latou e lagona le valaauina e auai i le gaioiga e lagolagoina aia tatau a tamaitai ma le mea ua taʻua o le toe fuataina o laei e mafai foi ona motusia uma sootaga ma le feau a le agelu lona tolu. O le agaga e auai i le tasi e le mafai ona ogatasi ma le isi. O loo manino mai le Tusi Paia i sootaga ma aia tatau a alii ma tamaitai. {1T 421.4}[39]
Atonu pe a uma ona palota mo le faauuina o tamaitai, e tatau i le Ekalesia Aso Fitu ona tuuese le vaega o le “aso Fitu” o lona igoa i lana taumafaiga e motusia sootaga uma ma le feau a le agelu lona tolu! Ona faigofie ai lea ona mulimulitaʻi i le tapuaʻiga i le Aso Sa o le feagaiga fou a le pope i agafesootai ma aganuu! Leai, uo, e le tatau ona faapea.
E oo lava i fafine faa-Satani latou te iloaina lena mea o le faʻalapotopotoga faʻaipoipo e fausia ai le feagaiga faʻavae e faʻavae i luga o sosaiete uma, ma o le mea tonu lena o loʻo i ai so latou faʻafitauli. Ina ua foafoaina e le Atua Atamu, sa Ia faia o ia ia atoatoa. Ona ia aumaia lea o se ivi asoaso. O ivi asoaso o le ufiufi lea o le loto; e ala i le faia o Eva mai i lona ivi ʻasoʻaso, na tatala ai e le Atua le ufiufi o le loto o Atamu ma faaalia ai e ala iā Eva. E te vaai i le loto o se tane pe a e vaai atu i lana avā, e pei ona e vaai atu i le Atua i le vaai atu i Lona Alo. O le lua ua avea ma tino e tasi, o lona uiga ua avea i laua ma se faiga malosi e tasi e pulea ai e le tulafono o le faasao le la mafutaga. O le mea e fai e le tasi e aafia ai le isi. O le tane ma le ava e pei o ni vaega ninii se lua i se tulaga o le lavelavea—o le fuaina o le milo o le tasi e iloa ai le milo o le isi.
Ua faamanino mai e le Tusi Paia o le faatulagaga o le gauai atu i totonu o le Aiga Atua e taua i le ata o le faaolataga. Tatou mulimuli i le fuafuaga i lea laasaga ma lea laasaga. Na amata uma i le Atua o le Tusitala Sili o mea uma.

Na tuuina atu e le Atua le pule uma i Lona Alo e ala i le foafoaina o mea uma e ala ia te Ia, ma le tuuina o mea uma i lalo o Ia.
Auā ‘ua tu‘uina e ia mea uma lava i lalo o ona vae. A ‘ua fetalai mai o ia ‘ua tu‘uina mea uma lava i lalo ‘iā te ia, ‘ona iloa ai lea ‘ua ‘avea o ia ma lē na tu‘uina mea uma i lalo ‘iā te ia. A fa‘ato‘ilaloina fo‘i mea uma ‘iā te ia, ‘ona pule ai lea o le Atali‘i lava ia i lē na tu‘uina mea uma i lalo ‘iā te ia, ‘ina ‘ia pule aoao le Atua i mea uma lava. ( 1 Korinito 15:27-28 ).

Sa faaaoga e Iesu le pule na tuuina atu e le Tama ia te Ia ina ua Ia foafoaina le lalolagi ma tagata o loo nonofo ai. Na mamanuina e le Atua le fanau a tagata i Lona faatusa, ma faatuina le “uluai feagaiga” o le faaipoipoga e faavae ai le faatulagaga o tagata. O Atamu, le peteriaka o le aiga o tagata, sa avea ma sui o le lalolagi seia oo i le pa'ū, ma mulimuli ane avea Satani ma sui fou o le lalolagi.
Na liutino tagata Iesu e togiolaina le nuu pa'ū. I le avea ai ma suli o le lagi, sa Ia umia pea le tofi i le tofi faalelagi—o Ia o le Tupu o le Lagi, na fanau mai i se faatanoa fafaga. I le avea ai ma se tagata, na tuuina atu ai e Iesu o Ia lava (ma Lana tofi) i le fanauga a tagata. Maʻeu se ʻoa na teuina i Lona Peresona! O Satani, ona o le sui o le fanau a tagata, na manatu e mafai ona ia mauaina le taʻu i le lagi ma tutusa ma le Atua e ala i le fasiotia o Iesu. Ne iloa ne ia me i te mate o Iesu, ka tuku atu te tofi ki tino kolā e ‵sao mai i tino kolā e sui ne ia.
E ui lava na tuuina atu e Iesu pe na finagalo i ai le tofi faalelagi i le fanauga a tagata, ae o le manatu o le manumalo o Satani o se toilalo moni lava. I le faatinoga lava lea e tasi o lona maliu, na togiolaina ai e Iesu le tuuga ma avea ai ma sui o le tuuga. Na toe foʻi Iesu i le lagi e fai ma sui o le tagata, seʻia oo i le taimi o le a fai ai mo latou tofi le Malo. E tatau ona latou paia muamua, ona latou maua lea o le Malo.
O lē na lē fa‘asaoina lona lava Alo, a ‘ua tu‘uina mai o ia e ia mo i tatou uma; pe faapefea foi ona le foai fua mai e ia ia te i tatou o mea uma lava? (Roma 8:32)
O lē manumalo, ‘ou te tu‘uina atu i ai e nonofo fa‘atasi ma a‘u i lo‘u nofoāli‘i, fa‘apei ‘ona ‘ou manumalo, ma ‘ua ‘ou nofo fa‘atasi ma lo‘u Tamā i lona nofoāli‘i. ( Faaaliga 3:21 )

O le galuega o le togiola e aofia ai taunuuga e faigata ai i le tagata ona maua se to. “E lei vaaia e mata, e lei faalogo foi taliga, e lei oo foi i le loto o tagata, o mea ua saunia e le Atua mo e alolofa ia te Ia.” 1 Korinito 2:9. . . . I tagata soifua o loo tauivi ina ia ōgatusa ma le faatusa o le Atua ua foaiina mai se vaega o le oa o le lagi, o se mana silisiliese, o le a sili atu ai i latou nai lo agelu e lei pauu lava. {COL 162.4}
Faatasi ai ma lena fuafuaga, ua faaalia ai e le Atua le li'o atoa o Lona alofa. O le alofa ua na o le alofa lava pe a tuuina mai, ma ua faaalia e le Atua e lava lona alofa ma lona faatuatuaina o i tatou e tuuina atu ai le lagi—ma e oo lava i Lona lava Tagata—i le tausiga a lima o tagata! I le lalolagi faaletagata, o le mea lenā e faia e le tane ma lana avā. E avea o ia ma ia e tutusa, ma o le a le mea ia te ia, o mea uma lava i totonu o tuaoi o le uluai feagaiga lea na faia i le faatusa o le Atua.
O le tuuina atu o Ia lava i le tausiga o Ana foafoaga o le faailoaga sili lea o le le faailoga tagata o le Atua.
Po ua e sauni e talia lenā tiute tauave? Pe e te tausia lelei ea o Ia ma Lona aiga? Pe ua e saunia ea e usiusitai e oo lava i le oti i le satauro? Pe e te naunau ea e tuuina atu lou ola e faavavau mo Ia, e pei ona faia e Iesu, ina ua valaauina e faia faapea? Pe fetaui ea lou paia i Lana amio? O le maualuga le valaauga o lenei tupulaga, le 144,000!
O loo tatou i ai i le faamasinoga o e ola, ma o loo faamasinoina mataupu e filifili ai po o ai e agavaa e tauaveina lena matafaioi. Ae e te lei faamasinoina se isi, e tatau ona e naunau e tuuina atu lou ola mo lena tagata. A'o le'i mafai ona ta'utonuina le Atua i le faamasinoga tele i le lagi, e tatau i le au faamasino ona naunau e tuuina atu o latou ola mo Ia.
E leai se fouvale e mafai ona faatagaina i le lagi. O le Atua o le ulu o Keriso, ma ua faaalia mai e Keriso—e ui ina tutusa gauai atoatoa. Ana le faapea, o le a fouvale le Alo o le Atua i Lona Tama, e pei o Lusifelo! Ae o le Alo e tumau i le gauai atoatoa, ma o le Atua e tumau i mea uma i tagata uma. O le Atua o le Atua o le maopoopo, ma e faaalia le alofa e ala i le faasologa o le gauai.
Ia i ai lenei mafaufau ia te oe, lea sa ia Keriso Iesu foi: O lē, ‘ina ‘ua fa‘atusaina o ia e le Atua, ‘ua lē manatu o ia o se mea faomea ‘ina ‘ia tutusa o ia ma le Atua; O le mea lea ua faaeaina ai o ia e le Atua, ma tuuina atu ia te ia le suafa e silisili i igoa uma lava: Ina ia tootutuli tulivae uma i le suafa o Iesu, o mea i le lagi, ma mea i le lalolagi, ma mea i lalo o le lalolagi; ‘Ia ta‘uta‘u atu fo‘i e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Ali‘i ia, e vi‘ia ai le Atua le Tamā. ( Filipi 2:5-11 .)
O Keriso o le ulu o le ekalesia, ma e tatau foi i le ekalesia ona gauai atoatoa atu ia te Ia.
O fea o i ai o tatou fafine, o e, ua manatu e le o se mea faomea le tutusa ma alii, o le a latou faaleaogaina i latou lava, ma ua maua i foliga o se fafine, o le a latou faamaualaloina i latou lava, ma usiusitai i a latou tane? ‘Ia ‘iā te ‘outou fo‘i lenei manatu, sa i ai fo‘i ‘iā Keriso Iesu! O fea o i ai o tatou alii, o e ua tuuina atu i ai le pule e faataunuu ai le tiutetauave ua tuuina atu ia i latou? O fea o i ai o tatou tane ma fafine, o e o le a usiusitai e oo i le oti, o le oti lava lea i le satauro, ona o Keriso?
O le faatulagaga o le tulaga ulu o le fuafuaga lea a le Atua mo le pulega o sosaiete i lalo o Keriso. O se faalautelega o le malo lava o le lagi. Na faatonuina ma faatuina e le Atua le faaipoipoga e avea ma poloka faufale o malo.
O e va'ai pe aisea ua vala'au ai Pope Falanisisi mo se feagaiga fa'ale-agafesootai ma tu ma aga fou? Ua uma ona i ai a tatou feagaiga faʻaagafesootai, ae latou te manatu o se aganuu o le faaipoipoga faaleatua lea e maua mai i le uluaʻi feagaiga. O le mafuaaga lena na ia manao ai i se feagaiga fou e le gata o se feagaiga faaagafesootai, ae o se feagaiga faaleaganuu—lea e suia ai le aganuu muamua o le faaipoipoga i se aganuu o le tutusa o tamaitai ma alii e aveesea ai le vaega mulimuli o le pule a le Atua i le malo o tagata.
O lea ua ia faamoemoe ai e tuuina atu le folafolaga anamua o se faiga malo sili atu i au o le lagi—se tasi e tutusa uma ai tagata. E manao Satani e “pule i le pulega a tagata” (le mautauave a Iade Helm mo le isi tolu ma le afa masina) ona o le lalolagi o le pusa oneone e faʻamaonia ai le manatu o loʻo ia faʻamoemoe e faʻafeiloaʻi i le atulaulau atoa. Afai e talia e tagata uma lana faiga malo i le lalolagi, o fea la le ekalesia? O fea le fa'aipoipo a Keriso? O fea oi ai i latou o le a faamaonia le Tama, ma le faatulagaga a le Tama i le pulega?
E pei o le faatauatane, o le faauuina o tamaitai e saeia ai le ie o le faatulagaga a le Atua i totonu o sosaiete. E lē na o se mataupu tau pulega faalelalolagi. E ala i le palota mo le faauuga o tamaitai, o le a tauamiotonuina ai e le ekalesia le tetee a Lusifelo. O le a filifili e lagolagoina le tatalaina o le filo ma le filo o le atulaulau: le sootaga i totonu o le Aiga Atua lava ia. O lena lava LE nonoa manuia e fusia ai e le gata o tatou loto i le alofa faa-Kerisiano, ae o le atulaulau atoa i lalo o le Atua. O i latou e talepeina le faalapotopotoga o le faaipoipoga po o le faapalepale ia i latou e faia faapea o loo tauivi i le itu sese o le Feeseeseaiga Tele.
Pe mafai ea e le Atua ona faatuatuaina o Ia lava i se ekalesia e le o tausia ai le faatulagaga faalelagi? Pe o agavaa ea se ekalesia faapena e faaipoipo i le Tamai Mamoe le pona a le Atua ma mautofi i le tofi e faavavau o le Tama? E le na o se fesili o le faaolataga faaletagata lava ia—ae o se fesili o le faasaoina o le atulaulau e lei pa'u! O le faatoanofotane a le Tamai Mamoe tatau lava saunia o ia lava!
Amata mai ia Iulai 8, o le a na o le tolu ma le afa masina seʻia oʻo ina avea le tutusa LGBT i tagata lautele, ona amata ai lea o mala.
O le mea lea. Ia outou tu mo le Atua i le taimi nei, tau lava po o le a. Ua leai se isi taimi e “taofi” ai i le va o manatu.

