Muamua lomia i le Aso Faraile, Iuni 11, 2010, 2:06 pm i le gagana Siamani i www.letztercountdown.org
I le Vaega II o le faasologa o mataupu e uiga i laina nofoalii o le Uati a le Atua i Orion tatou te amata ai la tatou malaga i tua i aso ua mavae o ekalesia Aso Fitu. Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou le lua tausaga, o loo faamatilatila mai i nofoalii o Peresona paia e toatolu o le Fono Paia: 1949 ma le 1950. Ua tatou i ai i le vaitaimi o le toe faia o le faamaufaailoga lona tolu: 1936-1986, lea e fetaui ma le ekalesia fetuutuunai, o Perekamo.
‘Ua tatalaina fo‘i e ia lona tolu o fa‘amaufa‘ailoga, ‘ona ‘ou fa‘alogo atu ai lea i lona tolu o mea ola, ‘ua fa‘apea mai, Sau ia, ‘inā matamata. Ma sa ou vaai, ma faauta, o se solofanua uliuli; o lē ti‘eti‘e fo‘i sa ‘iā te ia le fua fa‘atautau i lona lima. Na ‘ou fa‘alogo atu fo‘i i le leo i totonu o mea ola e fa, ‘ua fa‘apea mai, “O le fua o saito i le tenari, ma le tolu o sea o karite i le tenari; aua foi e te faatiga i le suauu ma le uaina. ( Faaaliga 5:5-6 )
O le solofanua uliuli o le faamaufaailoga lona tolu ua uma ona faasino atu i se faaseseina o le talalelei sa i ai muamua, lea na faatusaina i le solofanua paepae o le uluai faamaufaailoga (1846) a o talia e le Ekalesia Aso Fitu ma Ellen G. White ma lana tane o James White le upumoni o le Sapati. O le siitia o le Afioga a le Atua ona o le leai o se faautautaga amiotonu i totonu o le ekalesia ua faaalia manino foi i le fua ma le tau o le saito ma le karite, lea e aoga mo le taoina o le “areto o le ola”. Ma o loʻo i ai se mea e faʻatau atu iinei! O lona uiga, o le faamaoni i le Atua ma le alofa mo le upu moni. Ae peitai, o i latou ua i ai le toto o Keriso [uaina] ma le Agaga Paia [suauu] ua faapena ona le faavaivaia mai le faamaoni i lo latou Atua ma le eseesega o le upumoni mai le pepelo. O nei mea uma na toe faataunuuina moni lava i le vaitaimi o le toe faia o le faamaufaailoga lona tolu.
Na faataunuuina se isi valoaga: “Anetipa, loʻu maturo faamaoni”
Ae ou te lei tali atu i le mea na tupu i le 1949, ou te fia toe foi atu i le amataga o le faamaufaailoga lona tolu e faaali atu ai le auala e mafai ai ona felavasa’i faamaufaailoga ma ekalesia i nisi o taimi, aemaise lava le faataunuuina o se valoaga tele mo ekalesia o le Toe Fuata’iga, e ui lava sa le taliaina e o latou taitai lenei faataunuuga matagofie ma vaai i lo latou lava talafaasolopito ua faamaonia e le Atua. I le vaega tomua o lenei faasologa o mataupu, ua uma ona ou iloiloina mea na tutupu i le amataga o le faamaufaailoga lona tolu, o le va i le va o lotu SDA e lua sa i ai i lena taimi, o le ekalesia tele ma le ekalesia o le Toe Fuataʻiga, lea na aliaʻe i le faʻalavelave o le 1914, ua atili lautele.
I le tusi a Iesu i le ekalesia i Semurana, tatou te vaai ai i mea na tutupu na siomia ai le ekalesia o le Toe Fuataʻiga mai le 1914 ua faatusaina i le toe faia o le faamaufaailoga lona lua:
Ma i le agelu o le ekalesia i Semurana [i latou na lē aofia i le 1914, o ē na lē mananaʻo e auai i le vaegaʻau ma mananaʻo e tumau faamaoni i le Atua] tusi; O mea ia ua fai mai ai le muamua ma le mulimuli, o le na oti, a o loo ola mai [Iesu, o lē na mafatia foi i le maliu o se maturo, ae mo tagata uma]; ‘Ua ‘ou iloa au galuega, ma lou puapuagā, ma lou mativa, (a ‘ua e mau‘oa) [O ʻoa faaleagaga, e ese mai i Laotikaia, le ekalesia tele, e manatu iā te ia lava e mauʻoa ae e matitiva faaleagaga] ua ou iloa foi le upu leaga a e ua fai mai o Iutaia i latou [o tagata Aso Fitu o le ekalesia tele], ma e leai, a o le sunako o Satani [o le tele o faifeʻau o soo o Satani]. ‘Aua ‘e te mata‘u i se mea e te puapuagātia ai; [na toe faataunuuina faatasi ma le au faamaoni ua le aofia, o e na faavaeina mulimuli ane le SDA Reform Movement], ina ia tofotofoina outou; e oo foi ia te outou le puapuaga sefulu aso: ia e faamaoni e oo i le oti [o le toatele o le Toe Fuata'iga Aso Fitu na maliliu ona o lo latou faatuatua i le Taua Muamua a le Lalolagi], ou te avatu foi ia te oe le pale o le ola. O le ua i ai taliga, ina faalogo mai ia o ia i le mea ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia; O lē e manumālō e lē tigā o ia i le oti fa‘alua. ( Faaaliga 2:8-11 )
I la latou “History of the Seventh Day Adventist Reform Movement” latou te faamatalaina ai le auala latou te malamalama ai i tausaga mai le 1936 mai o latou lava manatu. Faamolemole ia matau pe na faapefea ona fetaui le ekalesia lona lua a Semurana, lea e faatatau i le ekalesia Toefuataʻiina o le 1914, ma le amataga o le faamaufaailoga lona tolu i le 1936 ma le auala na toe faataunuuina ai le valoaga o le 10 aso (= tausaga). O le faataunuuga masani o le sauāina lea o Kerisiano e tagata Roma mai le TA 100 i le TA 313, lea na matuā mataʻutia ai le sefulu tausaga mulimuli i lalo o le pulega a Diocletian. [O le uluai lomiga o lenei mataupu e mafai ona sii mai IINEI.]
I lalo o le pulega a Hitila sa faasāina uma a tatou gaoioiga faalotu. Sa aumaia o tatou alii talavou i tofotofoga ogaoga ina ua valaauina e uu auupega ona sa leai se fuafuaga mo e tetee ona o le lotofuatiaifo. Ma sa i ai foi ni faafitauli moni a matua i a latou fanau ua a’oga i le sootaga ma le Sapati. Sa i ai a latou suega i lea suega. Mo sefulu tausaga, seʻia oo i le iʻuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa galulue faalilolilo o tatou uso. I lenei taimi mataʻutia o mafatiaga, e toʻatele o tatou uso sa faafalepuipuiina ma oo lava i le oti.
Na oo mai foi tofotofoga i le Ekalesia SDA, ae na latou maua se fofo faigofie e le mafai e o tatou tagata ona lagolagoina.
I se tusi taamilo ia Iuni 3, 1936, mo se faataitaiga, na auina atu ai e E. Gugel, o se peresitene o le konafesi a le setete, faatonuga nei i tagata o lana ekalesia:
“Ia faitau leotele i ekalesia uma i le Sapati, Iuni 6:
“Uso ma Tuafafine Pele ia Keriso: I le aso 18 o Me, 1936, na tuuina atu ai e Matagaluega agavaa se tulafono faatonutonu, o se vaega o lona uiga e faapea:
“Ua manatu le Minisita o Saienisi, A'oga ma A'oa'oga a le Atunu'u ua le toe mafai ona fa'atumauina le tulaga fa'apitoa e o'o mai i le taimi nei i fanau Adventist i le Aso To'ona'i. O le mea lea, o tulafono uma e ese mai ai e faatatau i le auai o tamaiti Adventist i le Aso Toonai ua soloia. (E faasino lea i tulafono faatonutonu o Fepuari 1934 faapea foi ma tulafono faatonutonu muamua.)
“I le tali atu ai i se fesili na tuusaʻo atu i le Matagaluega o le Initeria faapea ma le Matagaluega o Tapuaʻiga Lautele e uiga i le faia o se talosaga fou i la matou vaega, na taʻu mai ai ia te aʻu o lenei faaiuga e le mafai ona toe suia. E tatau ona tuu atu i le Atua pe o le a i ai se isi avanoa i se taimi lata mai e toe faia ai se isi talosaga, ae tatou te le tuua se mea e lei faataitaia. Talu ai tatou te le iloa se mea e mafai mo le taimi nei ona aumaia se faʻaitiitia o lenei tulafono faatonutonu, e tatau ona faʻamalamalamaina o tatou uiga. I Amerika ma Egelani, o se tulafono, e leai se aoga i Aso Toonai. O le mea lea, e le o iai iina lenei faigata. Seʻia oo i le 1919 ma le 1921, e leai lava se faafitauli e tusa ai ma le faamalosia o le auai i aʻoga i Aso Toonai. O tagata taʻitoʻatasi i totonu o i tatou sa taulau manuia i lea mea ma lea mea i le mauaina. O nisi na faia faapea e ala i le auina atu o a latou fanau i aoga tumaoti. O tagata matitiva e leai se avanoa e faia ai lenei mea. Ae ui i lea, i le lumanaʻi, e le mafai e aoga tumaoti ona faia se faʻalavelave. E ui i lea, mo le 15 tausaga sa ma olioli ai i se faaeaga sa leʻi maua e o tatou uso ma tuafāfine i le tele o atunuu i Europa. Ae paga lea, o nisi o i tatou e lei talisapaia tele. I Suitiselani saoloto e le mafai e le au pulega ona gauai atu i lenei fesili. E ui lava na totogi e mātua taʻitoʻatasi sala tupe mamafa ma faafalepuipui i lea taimi ma lea taimi, ae e leai se mea na latou maua ma iʻu ai ina gauaʻi. I Austria, Hanikeri, Siekisolovakia, Bulgaria, ma isi. . . o tatou uso ma tuafafine o loo i ai foi tagata Aso Fitu lelei e pei ona tatou i ai (talosia ia tuuina mai e le Alii) iinei.
“E pei ona tatou taumafai nei i mea uma, ou te le talitonu o le a silasila le Alii i le auai o a tatou fanau i le aoga i le Sapati o se solitulafono moni o le poloaiga lona fa. Afai o le tulaga lea, o lona uiga e tatau ona tatou tausalaina o tatou uso ma tuafafine uma i fafo atu o Siamani, o e, i lalo o tulafono a le atunuu, sa tatau ona gauai atu, o se mea e faanoanoa ai. O le a tatou le faia ma e le mafai foi ona fai. . . .
“O le a outou malamalama ai ua ou lagonaina se tiute mamafa i luma o le Atua ma le aulotu i lenei mataupu faigata. O lea ua ou auina atu ai se tusi i o tatou peresitene uma e fesiligia ai o latou manatu i lenei fesili, ina ia mafai ona latou tauaveina lenei matafaioi ma aʻu. O la latou tali mo le tele o vaega e le o se mea poto le aumaia o faigata le talafeagai i luga o le galuega e ala i gaioiga faʻafuaseʻi ona o lenei tulafono faʻatapulaʻa. O le mea lea, e tatau ona tatou gauai atu i le tulaga fou. . . .”
O lenei tusi ta'amilosaga o lo'o fa'aalia ai le tofotofoina o le fa'atuatua o tagata Aso Fitu e fa'atatau i le auai i a'oga ma le tausiga o le Sapati. Matou te manatu, i lalo o le tofotofoga, o le taʻitaʻiga a le Ekalesia Aso Fitu i Siamani sa tatau ona faʻamalosia le au faʻatuatua ina ia usitaia manaʻoga a le Atua nai lo le lolo atu i manaʻoga tetee a le malo. I lenei tulaga, o le malamalama na maua e ala i le Agaga o Valoaga e faitauina:
“E le mafai e o tatou uso ona faamoemoeina le faamaoniga a le Atua a o latou tuuina a latou fanau i se mea e le mafai ai ona latou usiusitai i le poloaiga lona fa. E tatau ona latou taumafai e faia se fuafuaga ma le pulega e faataga ai tamaiti mai le auai i le aʻoga i le aso lona fitu. Afai e le taulau lenei mea, o lona uiga ua manino lo latou tiute, o le usiusitai i poloaiga a le Atua po o le a lava le tau.”— Tala Faasolopito o Misiona i Fafo a le SDA, i. 216.
[The History of the Seventh Day Adventist Reform Movement, p. 196,197]
Ma o le tusitusiga e faʻaauau, ma toe faʻapea, o le mea sili ona ogaoga sefulu tausaga o loo taʻua e le Toefuataʻiga Aso Fitu i la latou lava tusi o talafaasolopito, e aunoa ma lo latou iloa o o latou taʻitaʻi, ona o lo latou teenaina o le uati o Orion, e le mananao e tautino atu o nei mea na tutupu na faataunuuina ai valoaga a le Tusi Paia na tuuina atu e Iesu lava Ia i ekalesia:
Ina ua oo i le tumutumuga o sauaga faalelotu i Siamani, sa faalaa ane le Atua mo Ona tagata. Ina ua toeitiiti lava e sefulu tausaga o le nofo pologa ma sauaga, na faafetaia e o tatou uso Siamani i le Atua ona ua iʻu ina uma teteega, i le 1945, ma ua toe faatagaina i latou e mānava saoloto ma faapotopoto i le filemu. O a latou uluai faatasiga faaitumalo ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi sa faia i Solingen (Sete. 14–15, 1945) ma Esslingen (Oke. 26–28, 1945). I la latou pepa Der Adventruf (Le Valaau o le Toe Afio Mai) o Tesema 1946 (Lomiga muamua), na latou lipotia mai ai:
“O aafiaga o le usoga (i le taimi o le taua), e tusa ai ma molimau na tuuina atu ia i latou, ua faaalia ai sa taitaiina e le Alii Lona nuu i se auala ofoofogia i tausaga faigata. O puapuaga, o le falepuipui, ma sauaga na atili ai ona vavalalata le au uso. Tatou te vivii atu i lo tatou Alii ma le Faaola mo Lana fesoasoani tele. . . .
"Sefulu tausaga o sauaga ma sauaga o loo i o tatou tua. E lei finagalo le Alii e faaumatia Lona nuu. . . .
E toatele uso na maliliu ona o lo latou faatuatua—Uso Hanselmann, Schmidt, Zrenner, Brugger, Blasi, ma le toatele o isi e leai se tala e uiga i ai. E na ona tatou iloa na tumau i le faamaoni e oo i le oti. E toʻatele uso ma tuafāfine talavou ma matutua na mafatia i nofoaga o faasalaga, falepuipui, ma falepuipui, lea na faapuapuagatia ai i latou e tagata sauā.”
Pagā se aso mataʻutia o le a oo i ai pe a valaauina tagata e avatu se tala i le toto lē sala ua latou faamasaaina!
[The History of the Seventh Day Adventist Reform Movement, p. 197,198]
E te iloa i inei o lotu e lua, o Semurana (“suamalie” o le taulaga, 1914-1945) ma Perekamo (le ekalesia compromising, 1936-1986), o loo iai i le taimi e tasi i le sefulu tausaga muamua o le faamaufaailoga lona tolu (1936-1986). E leai se masalosalo. Na faataunuuina lenei mea i lenei auala manino ma moni na o le taamilosaga lona lua o ekalesia ma faamaufaailoga! O le mea lea, o nei tausaga faigata e sefulu mo le ekalesia o le Toe Fuataʻiga ua toe taʻua i le vaitaimi o Perekamo i upu nei:
‘Ia e tusi fo‘i i le agelu o le ekalesia o i Perekamo; O mea nei ua fai mai ai lē ua i ai le pelu maʻai e lua ona itu; Ua ou iloa au galuega, ma le mea e te afio ai, o le mea foi o i ai le nofoa o Satani; e oo lava i aso ia na avea ai Anetipa ma lo’u maturo faamaoni, o le na fasiotia faatasi ma outou, i le mea o loo nofo ai Satani.. ( Faaaliga 2:12-13 ).
Sa ou vaseina se faamatalaga i le anotusi o le tusi o talafaasolopito o le SDARM o loo i luga, lea ou te manao i le au uso o ekalesia o le Toe Fuata'iga e suesue ma le faaeteete i le tatalo: E lei finagalo le Alii e faaumatia Lona nuu.
Faamolemole mafaufau pe moni e lei faaumatia atoatoa e Satani le ekalesia a Semurana? Suesue lou talafaasolopito ma vaai iina pe na faapefea ona alu le uluai Konafesi Aoao a le Toefuata'iga Aso Fitu ina ua mavae le Taua Lona Lua i le 1948 ma na mafua ai le isi tete'a i le 1951, o le taimi lea i le ekalesia o le Toe Fuata'iga. Ma, uso e ma tuafafine pele o ekalesia e lua o le Toe Fuata'iga, faamolemole ia suesue i tusi i ekalesia o Faaaliga o loo mulimuli atu i Perekamo ma vaai pe mafai ona e toe maua le agaga o Semurana i se mea. Faatusatusa e oe lava le agaga o au paionia ma maturo faatasi ma le agaga o loo faaalia e Konafesi Aoao a ekalesia uma o le Toe Fuata'iga i aso nei ma le tetee lea latou te feiloai ai ma isi ekalesia SDA ma teena le malamalama fou. Pau lava le mea ou te fia fai atu ai i le taimi nei, sei vagana ai “Antipas [le ekalesia o le Toefuataiga, lea na faamauina i Siamani o le International Missionary Society i le 1919], lo’u maturo faamaoni, na fasiotia faatasi ma outou, i le mea o loo nofo ai Satani [Siamani, e pei ona faaalia soo i a’u tusiga]”. Ma ou te fia faamautinoa atu ia te outou taitoatasi ua ou iloa o loo i ai soo faamaoni o Keriso i ekalesia uma o le SDA, ma oi latou e tatau ona lotogatasi i le taimi nei!
Aoaoga Sese i le Lotu?
I lenei tusiga ou te fia tautala patino atu i le Orion tausaga 1949, lea ua faailogaina i le mumu i le laina lea e faia e le fetu o Iesu (Alnitak) ma le fetu o le Agaga Paia (Mintaka). O le mea o le a tatou mauaina e tatau foi ona ogatasi ma le fautuaga a Iesu i le ekalesia i Perekamo, aemaise lava i le aoaiga a Iesu i lenei ekalesia, talu ai ua leva ona tatou iloa o loo faaalia e Iesu agasala a Ona tagata i Orion. O lea, seʻi o tatou faitau muamua i fuaiupu talafeagai uma:
A o a'u ni nai mea e tetee atu ai ia te oe, aua o loo ia te oe iina o e taofi i le aoaoga a Palaamo, o lē na aʻoaʻoina Palako e lafo se mea e tautevateva ai i luma o le fanauga a Isaraelu, e ʻai ai i mea ua fasia mo tupua, ma faitaaga. Ua faapea foi ia te oe i latou o loo umia le a'oa'oga a le au Nikalaitai, o le mea lea ou te inoino i ai. Salamo; a lē o lea, ‘ou te vave alu atu ‘iā te oe, ma ‘ou tau ma i latou i le pelu a lo‘u gutu. ( Faaaliga 2:14-16 )
I le taimi o le faamaufaailoga lona tolu ma le ekalesia a Perekamo, o lea e tatau ai ona mafai ona tatou vaai i ni aoaoga tetele se lua na faailoa mai e Iesu o le aoaoga faavae a Palaamo ma le aoaoga faavae a Nikolaita. O nei aoaoga faavae e fesootai ma tutusa, ma o le tasi e mulimuli mai i le isi, e pei ona molimauina i le faaupuga “o ia te oe foi” le aoaoga faavae a le au Nikalaitai e faatatau i le aoaoga faavae a Palaamo. E le o faaliliuga uma o le Tusi Paia o loo faamatala manino mai ai le uluai upu Eleni, lea e tatau ona faaliliuina e pei o le Tusi Paia “Elberfelder” Siamani, “E faapena foi ia te oe e ua i le ala lava e tasi o le aʻoaʻoga a le ʻau Nikalaitai”. O se faaliliuga sili atu lea nai lo le KJV. O le mea e tatau ona tatou malamalama i ai o loo i ai se sootaga i le va o nei aoaoga sese e lua e leai se isi sini nai lo le faaseseina o le fanauga a Isaraelu i le agasala, ina ia latou faafitia lo latou Atua ma liliuese ia Satani. O se mataupu ogaoga tele.

E manaia le laina o le nofoalii, e pei ona vaaia i le ata, muamua lava e faasino i tausaga e lua: 1949 ma le 1950. O le faaiuga manino lava e faapea i na tausaga e lua na tupu ai se mea e fetaui i le tasi itu ma le faatomuaga o le aoaoga faavae a Palaamo ma i le isi itu i le folasaga o le aoaoga faavae a le au Nikolaitai. O le a tatou vaai e moni lava, ma o le a tatou iloa foi o nei aoaoga faavae e lua o le mea moni lava ua na o itu e lua o le tupe lava e tasi ma e vavalalata.
E masani ona faamamafa e Iesu se eseesega i tusi i lotu. Na te tuuina atu le viiga ia i latou o e fai mea sao ona Ia aoaiina lea o i latou o e faia foi mea sese. O le mea e finagalo Iesu i soo se tulaga e faamanino atu e faapea o le iʻuga o taimi o sauaga na faamutaina i le amataga o le faamaufaailoga lona tolu, ma e muamua oo mai se taimi o loo pulea ai pea aoaoga faavae sao: “Ua ou iloa au galuega, ma le mea e te afio ai, o le mea foi o i ai le nofoa o Satani; ma ua e taofi mau i loʼu igoa, ma ua e le faafitia loʼu faatuatua. "
Matou te iloa o lenei viiga e faigata ona fesootai ma amioga a le Ekalesia SDA e uiga i le fesili o le auina atu o a latou fanau i le aoga i le Sapati i Europa. E le gata i lea, o lena faafitauli ua uma ona faailogaina i le laina o le amataga o le faamaufaailoga lona tolu i le 1936. O iinei, o loo tatou talanoa e uiga i le igoa o Iesu ma le faatuatua ia Iesu ma le amataga o le ekalesia Perekamo. Ko oti ne lavea ne tatou me ne tumau eiloa a Semurana ke oko ki te 1945 kae ne taofi aka ei a fakasauāga. Ae peitaʻi, i le taimi lava e tasi, na fetalai Iesu o isi e lē o ni “Anetipa” sa taofimau i Lona suafa ma lē faafitia Lona faatuatua. O lea, o le aʻoaʻiga a Iesu iā Perekamo ma Ana lapataʻiga e uiga i aʻoaʻoga a Palaamo ma le ʻau Nikalaita e tatau ona fesootaʻi atu i se taimi ina ua mavae le 1945.
O le a le mea o loʻo manaʻo e aʻoaʻo mai ia i tatou i nei taimi, o mea uma lava e fesoʻotaʻi ma nei aʻoaʻoga sese, mai le amataga o le faʻamaufaʻailoga lona tolu seʻia oʻo i le amataga o le faalumaina i Perekamo (ina ua mavae le 1945) e leʻo se faʻafitauli, ae i le faagasologa o le faʻamaufaʻailoga lona tolu, ma le ekalesia a Perekamo, na oʻo mai suiga e le mafai e Iesu ona talia. O lona uiga o le faafitia o Lona suafa ma le faatuatua ia Iesu, pe afai tatou te laa atu i mailei o se tasi po o le mautinoa o mataupu sese uma e lua. E tele naua mea o loo lamatia: o lo tatou ola e faavavau! O nei mailei e matua taufaa’ole’ole ma mata’utia ua fa’amamafa faapitoa ai e Iesu i laina o nofoalii o Orion, faatasi ai ma le Agaga Paia ma Lona Tama. E aumaia ai foi ia i tatou se malamalamaaga manino i le uiga. E faatatau i Lona suafa, o Ona uiga, o Lona lava natura ma le faatuatua ia Iesu, ma mulimuli ane i le ata o le faaolataga lava ia. O nei aʻoaʻoga sese e tasi le sini: ia faʻasese le talitonuga i le natura o Iesu ma faʻaalia ai se malamalamaaga sese o le ata o le faaolataga, o lona uiga o i latou, oe talitonu i nei aʻoaʻoga sese o le a leiloloa mo Iesu. O se fuafuaga faasatani! E tatau ona tatou suesue loloto ma faaeteete.
61 Tausaga o le Fasia i le Tino o Iesu
O lea la, seʻi o tatou toe suʻesuʻeina le Initaneti ma vaavaai mo mea na tutupu i le 1949, le amataga o faafitauli o Pergamo, lea e faʻamaonia faapitoa e le laina muamua o nofoalii. E faigofie ona maua pe a tatou faaaogaina upu su'esu'e e pei o le “Seventh Day Adventists, 1949, apostasy”. E na'o ni nai fa'ai'uga, ma e na'o le tasi le mea fa'apitoa e tu mai. Ou te fia fai atu o le taunuuga o le sailiga le mautonu. E lē taumatea ua tatou maua le mea ua taʻuleagaina e le Atua.
I lenei sailiga tatou te maua ai upega tafaʻilagi eseese ma punaoa, o loʻo tusia uma e uiga i se mea taua na tupu i le talafaasolopito o le ekalesia Aso Fitu tele: o se suiga i le aʻoaʻoga o le natura o Iesu, lea na muamua ulufale i tusi Adventist i le 1949. O loʻo i ai se faʻamatalaga faʻapitoa, e sau mai se tagata faʻalotu faʻaaloalogia o le Adventist, Dr. Jean Rudolf Zurcher. I lana tusi “Touched with Our Feelings” mai le tausaga 1994, o loo taʻu mai ai e Dr. Zurcher ia i tatou le mea na tupu talu mai le tausaga 1949 faatasi ai ma le aoaoga faavae a le ekalesia Aso Fitu e faatatau i le natura o Iesu:
Vaega 4 - O le Feeseesea'iga faa-Kerisiano i le Loto o le Ekalesia Aso Fitu
Mataupu 10 - Le Ma'aa'a Fou a le Toe Afio Mai
I le talafaasolopito atoa o le faaKerisiano suiga i aoaoga faavae - e masani ona tupu lemu, maaleale, ma le le iloa. E masani ona faigata tele ona iloa le amataga o nei suiga, poʻo i latou na nafa ma ia suiga. Ae e le o le tulaga lea i le suiga o aoaoga faavae e uiga i le natura faaletagata o Iesu lea na tupu i le Ekalesia Aso Fitu i le 1950s. O i latou o loo nafa ma le suiga ua latou tuua lo latou faailoga i luga o talitonuga o le ekalesia. E foliga mai na iloa lelei e tusitala o lenei suiga na latou faʻalauiloaina se aʻoaʻoga fou o le aʻoaʻoga e uiga i le Faʻatagata. O loo faailoa mai lenei mea i le lipoti o tulaga na faailoa mai e Leroy Edwin Froom i lana tusi “Movement of Destiny” ma i se tala e mafai ona manatu o se faailoaga o lenei faaliliuga fou, lomia i le “Ministry” i lalo o le ulutala “Adventism’s New Milestone.” O lenei mataupu o le a taulai atu i le talafaasolopito o lenei vaaiga fou, e pei ona sailia i nei punaoa.
Ou te le manao e fesiligia le tautinoga a au uo i le upumoni po o le faamaoni i le ekalesia. Ou te mautinoa latou te alolofa i le Alii ma Lana Afioga. Ae e tatau ona ou fesiligia nisi o aoaoga faavae, saili e faia i le agalelei faaKerisiano.
Le Ma'aa'a Muamua o se Suiga Tulaga
i 1949 na talosagaina e le Review and Herald Publishing Association le Polofesa DE Rebok, le peresitene o le Adventist Theological Seminary, Washington, DC, e toe iloilo le mau o le tusi "Bible Readings for the Home Circle", e sauniuni ai mo se lomiga fou.
O lenei tusi, lea na fa'aalia i le tele o lomiga, sa fa'aaoga lautele e aiga o le Adventist i le su'esu'ega fa'asolo o le Tusi Paia. Na faailoa mai ai le tele o aʻoaʻoga aloaʻia a le lotu. E pei ona tatou faaalia muamua, o le lomiga o le 1915, na toe lomia i le 1936 ma le 1945, na faamanino mai ma le manino,
“I Lona tulaga faaletagata Keriso na taumamafa i lo tatou natura agasala, pa'ū. Afai e leai, o lona uiga la e le’i ‘faia o Ia e pei o ona uso,’ e le’i ‘faaosoosoina foi i mea uma faapei o i tatou,’ e lei manumalo e pei ona tatau ona tatou manumalo, ma e le o le Faaola atoatoa ma atoatoa lea e manaomia e le tagata ma e tatau ona ia faaolaina.”
Froom faʻamatalaga e uiga ia Rebok: “Ina ua oo mai i lenei faamatalaga le manuia i le itulau e 174, i le suesuega e uiga i le 'Olaga E leai se agasala,' na ia iloa ai e le moni lenei mea. . . . O lea na tape ai le faamatalaga lē saʻo, ma o loo iai pea i lomiga uma na sosoo ai.” O le iʻuga, ua aumaia e le lomiga fou o le “Bible Readings” se tali fou i le fesili: “O le ā le atoatoa o le faasoaina mai e Keriso o lo tatou tulaga masani?” O loo taʻua i le tali le Eperu 2:17 , faatasi ai ma le faamatalaga faamalamalama lenei:
“O Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma le Alo o le tagata. I le avea ai ma se tasi o le aiga o tagata, ‘ua tatau ai ona avea o ia e pei o ona uso’—‘i le faatusa o agasala aano.' O le a le mamao e alu i ai lena 'faatusa' o se mealilo o le Litino lea e lei mafai lava e tagata ona foia. Ua aʻoaʻo manino mai e le Tusi Paia na faaosoosoina Keriso e pei foʻi ona faaosoosoina o isi tagata—‘i mea uma lava . . . pei oi tatou.' O ia faaosoosoga e tatau ona aofia ai le avanoa e agasala ai; a o Keriso sa leai sana agasala. E lē o lagolagoina e le Tusi Paia le aʻoaʻoga e faapea, o le tinā o Keriso, e ala i se afuafuaina e lē mamā, na vavaeeseina mai le tofi agasala o le ituaiga, ma o lea na lē mafai ai e lona Alo paia ona agasala.”
O se eseesega tele lea mai le lomiga 1946. E ui o loo faamamafa mai e le lomiga tuai le auai o Keriso i “le natura agasala o le tagata,” i “lona natura paʻū,” o loo matuā faamautinoa mai ai e le vaega mulimuli e faapea “sa leai se agasala o Keriso.” E manino lava, e sa'o atoatoa le fa'amaoniga. E leai lava se tasi na fai mai se isi itu. Ae e le o le fesili lena. O le fesili e faatatau i le tagata soifua o Keriso, e uiga i Lona “tino agasala,” e pei ona fai mai ai Paulo.
E pei ona taʻua, e ala i le teena o le talitonuga o le maʻitaga lē pona ma faapea atu na tuufaasolo mai e Maria le pona o loo iai i le tagata, na tuua ai e Repoka e leʻi faamatalaina le auala e leʻi maua ai e Iesu lava Ia le tino agasala, e pei o le fanau uma a Atamu. Pe e lē o faapea mai ea Paulo na fanau mai o Ia “i le fanau a Tavita i la le tino”? O Rebok, i lana teuteuga o le “Bible Readings”, na ia suia ai foi se faamatalaga lona lua e faamalamalama ai, e tali atu ai i le fesili “O fea na taʻusalaina e le Atua, ia Keriso, le agasala, ma manumalo ai mo i tatou i faaosoosoga ma agasala?” O faʻamatalaga faʻamatalaga e lua, mai lomiga eseese e lua, o loʻo tuʻu tutusa mo faʻatusatusaga i lalo:
1946 Lomiga
“O le Atua, ia Keriso, na ia taʻusalaina le agasala, e le i le tau ina fai o se faamasino o loo nofo i le nofoa faamasino, a o lona afio mai ma ola i le tino; i le tino agasala, a e lei agasala lava. Ia Keriso, na Ia faaalia ai e mafai, e ala i Lona alofa tunoa ma le mana, ona tetee atu i faaosoosoga, faatoilaloina le agasala, ma ola i se olaga e leai se agasala. i le tino agasala. "Tusi Toe Fa'afouina a Rebok
“O le Atua, ia Keriso, na ia taʻusalaina le agasala, e le i le tau ina fai o se faamasino o loo nofo i le nofoa faamasino, a o lona afio mai ma ola i le tino; (leai) a e lei agasala lava. Ia Keriso, na Ia faaalia ai e mafai, e ala i Lona alofa tunoa ma le mana, ona tetee atu i faaosoosoga, faatoilaloina le agasala, ma ola i se olaga e leai se agasala i totonu. (leai) le tino.”
1946 Lomiga
“O le Atua, ia Keriso, na ia taʻusalaina le agasala, e le i le tau ina fai o se faamasino o loo nofo i le nofoa faamasino, a o lona afio mai ma ola i le tino; i le tino agasala, a e lei agasala lava. Ia Keriso, na Ia faaalia ai e mafai, e ala i Lona alofa tunoa ma le mana, ona tetee atu i faaosoosoga, faatoilaloina le agasala, ma ola i se olaga e leai se agasala. i le tino agasala. "Tusi Toe Fa'afouina a Rebok
“O le Atua, ia Keriso, na ia taʻusalaina le agasala, e le i le tau ina fai o se faamasino o loo nofo i le nofoa faamasino, a o lona afio mai ma ola i le tino; (leai) a e lei agasala lava. Ia Keriso, na Ia faaalia ai e mafai, e ala i Lona alofa tunoa ma le mana, ona tetee atu i faaosoosoga, faatoilaloina le agasala, ma ola i se olaga e leai se agasala i totonu. (leai) le tino.”
Se "Laiti" Suiga ma se Aafiaga Tele
E le mafai ona tatou mafaufauina po o le a le mea na faagaioi e lenei suiga “laititi”. Pau lava le mea tatou te iloa e matua taua tele le faailogaina e le Agaga Paia ma Iesu i Orion o se agasala e oti ai. Ae tatou te le'i va'ava'ai toto'a i le mea na mafua ai le suiga, se'i o tatou faitau muamua i le isi a'oa'oga fa'aaloalogia o le Aso Fitu, Dr. Ralph Larsen, na tusia e uiga i lenei tusi:
Ia olioli le lagi, ia olioli foi le lalolagi; O se tagata atamai iloga o le Aso Fitu o le Toe Afio Mai, o Dr. Jean Zurcher, o ona agavaa faaleagaga ma faaleaoaoga e le pona, na ia faia se suesuega atoatoa ma atoatoa i le amataga ma le alualu i luma o se aoaoga sese atoatoa e uiga i le natura o Keriso (Christology) i le ekalesia Aso Fitu Aso Fitu, ma lipotia ana mea na maua i le tusi Touched With Our Feelings. Ua na'o se tasi lea o ana mata'ina mata'ina. I le lona lua, ma e le itiiti ifo le mataʻina o mea na ausia, na ia manuia i le lolomiina o lana tusi e le Review and Herald lomitusi, lea na teena uma na manusikulipi mo le tele o tausaga.
O Dr. Zurcher sa faiaoga i kolisi eseese o le Aso Fitu, ma o loo avea nei ma taitaifono o le Komiti Suesuega Tusi Paia o le Vaega o Euro-Aferika. Na ia tusia se tusi talu ai e uiga i le natura ma le taunuuga o le tagata lea ua taʻutaʻua lautele o le togafitiga sili o lena mataupu e se tusitala Aso Fitu.
I le tusi o lo'o i ai nei, o lo'o ia tusia ma le toto'a fa'amaumauga fa'asolopito ma au'ili'ili ai tulaga fa'a-Kerisiano na o'o atu i le molimau autasi a molimau uma a le Aso Fitu mo se vaitaimi e selau tausaga (1850-1950). Ona ia liliu atu lea o lona mafaufau i le Christology pepelo lea na faʻalauiloaina i le 1950s, ma gaioiga ofoofogia ma finauga a i latou na faʻalauiloaina. O le mea lea ua avea ai lana galuega ma togafitiga sili ona vaivai ma atoatoa o le mataupu e le'i aliali mai. O taunuuga, i se upu, faʻalavelave i le Christology pepelo, lea o loo aoao mai na afio mai Keriso i le lalolagi i le natura faaletagata o Atamu e lei pa’u, nai lo le natura pa’u o le tagata, e pei ona talitonu ma aoao mai pea e la tatou ekalesia.
E le tatau ona faitau ma faataatia ese lenei tusi. O se faletusi moni, o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga e manaʻomia ona suʻesuʻeina ma toe suʻesuʻe. Ua matuā teena le manatu faapea e lē tāua le mataupu, pe e na o le ʻaufailotu e fiafia i ai. O lo'o fa'amauina e Zurcher, fa'atasi ai ma le lagolago fa'amaumauga atoa, lena o le mataupu o le natura faaletagata o Keriso e taua tele i Kerisiano uma.
O le upu moni na afio mai Keriso i le lalolagi i le natura pa'ū o le tagata na faamatalaina e matua taua tele e le tele o molimau o le Aso Fitu i luma o le 1950s. O lenei vaega sa aofia ai le ulua'i laina ta'ita'i a le Adventism. Sa aofia ai:
- Peresitene o Konafesi Aoao: James White, AG Daniels, CH Watson, WH Branson ma JL McElhany
- Sui peresitene o le Konafesi Aoao: WW Prescott, IH Evans ma HL Rudy
- Peresetene o vaega: EF Hackman, WG Turner, CB Haynes, JE Fulton, AV Olson ma LH Christian
- Failautusi o le Konafesi Aoao: GB Thompson ma FC Gilbert
- Peresetene Iuni: RA Underwood ma EK Slade
- Failautusi a Iuni: AW Semmens ma J. McCulloch
- Peresitene o le Kolisi: RS Owen, HE Giddings, WE Howell ma ML Andreasen (o le sa avea foi ma se polofesa seminare)
- Peresetene o konafesi: SN Haskell, CP Bollman, JL Schuler, AT Robinson ma CL Bond
- Iloiloga, Fa'ailoga ma Tusi Paia Echo faatonu: AT Jones, Uriah Smith, FM Wilcox, JH Waggoner, EJ Waggoner, EW Farnsworth, WH Glenn, MC Wilcox, FD Nichol, AL Baker, O. Tait, CM Snow, G. Dalrymple, R. Hare, M. Neff ma GC Tenny
O nei ta'ita'i ta'uta'ua uma o le Adventism na lomia, i tala ma tusi, o latou talitonuga malolosi na afio mai Keriso i le lalolagi i le natura faaletagata o le tagata pa'ū. E le gata i lea, e toatele tusitala e lei umia ni tofiga maualuluga i totonu o le ekalesia, ae na lava lo latou tulaga e manatu ai e agavaa e tusia lea lava mea i a tatou lomiga i le aofaiga e 1200, a o lei oo i le 1950s. (Tagaʻi i le “Ua Liu Tagata le Upu” e lenei tusitala.) Ma na faateʻaina i latou uma ma le lē fiafia e LE Froom, o lē na taulamua i le faalauiloaina o le Christology pepelo i le 1950s, e pei o le Adventism. “fa'ama'i fa'avalevalea”!
E fa'afefea ona ia fa'amalosi e fa'asalalau sea fa'amatalaga sese mata'utia o se mealilo ofoofogia. E faapefea ona ia faaosofia le toatele o tagata Aso Fitu e talia le faamatalaga sese ona o le mea moni o se mealilo sili atu. E foliga mai o se tulaga masani o le tuʻuina atu o le talitonuga tauaso i se taʻitaʻi. O Froom, i le taimi lea, sa fiafia i le talitonuina o le toatele o tagata o le ekalesia ona o voluma e ono na aliali mai i luga o lona igoa i luga o le "The Prophetic Faith of Our Fathers" ma le "The Conditionalist Faith of Our Fathers". O lenei mea e foliga mai na taʻitaʻia ai le toʻatele e talia soʻo se mea na ia tusia e aunoa ma se fesiligia.
Po o le a lava le tulaga, pe na iai se taimi na i ai se pito valea o le Adventism? Ae paga lea, o le tali o le "Ioe." Ma o lena tagata valea na talitonu tonu i le mea na talitonu i ai Froom e uiga i le natura o Keriso, na afio mai Iesu i le lalolagi i le natura faaletagata o Atamu e lei pa'ū! O lenei vaega na muai faailoaina o le "tino paia" gaoioiga a Indiana. E mafai ona e faitau e uiga i nei tagata i le "Selected Messages", vol. 2, 31–39. Na amata le gaoioiga i Initiana, i le 1889. Ina ua logoina Ellen G. White, o lē sa i Ausetalia, e uiga i ai, na ia toe foi mai ma matuā taʻusalaina i le Koneferenisi Aoao o le 1901. Na ia faamatalaina o se “mea taugofie, ma le faanoanoa o mea na faia e tagata, na saunia e le tamā o pepelo.” Na talanoaina ma taʻusalaina e le konafesi le aʻoaʻoga e sese. (Zurcher, 276.)
Ma o 'au a Froom o se vaega to'aitiiti tele e o'o lava ina ta'ua o se pito. Sa avea o latou igoa, ma o loo i ai pea i se tulaga, o se mealilo ua puipuia lelei. Ae i le tele o auala ua “suia” ai lena mea lilo, ina ia tatou malamalama nei o se vaega o tagata e toafa na ulu atu i ni talanoaga ma nisi o tagata lotu e le o ni tagata Aso Fitu, ona latou tauaveina ai lea i luga o i latou lava le tiutetauave maoae o le suia o la tatou Christology.. O se galuega faigata lea. O lona uiga o le molimau tutusa a o tatou ao o molimau, mo le selau tausaga, sa tatau ona faataatia ese, ma o se faauigaga ese sa tatau ona tuu i luga o tusitusiga a Ellen G. White, ma faamalosia ai o ia e fai mai le mea moni na te lei faia lava. Aisea o le a taumafai ai se mea faapena?
Ina ia maua le finagalo malie o le lalolagi. Aemaise lava, ina ia maua le finagalo malie o nisi o failotu Kalavini o ē sa faamataʻu mai e faapea mai o se lotu, pe afai e leʻi faia ni suiga, ma ofo atu e “talia” i tatou o ni Kerisiano moni pe a faia suiga. O lea e tuua ai pea i tatou ma le manava. Talu mai anafea na tatou tuuina atu ai a tatou aoaoga faavae mo le faamaoniga i le au failotu o loo umia aoaoga faavae sese i le Sapati, le tulafono a le Atua, le tino ola pea o le agaga, afi o seoli, papatisoga, toefuataiga o le soifua maloloina ma isi? Ae ui i lea, sa faia lava. E pei lava ona mafai ona tatou mautinoa, e ala i le pupuni o le faalilolilo na faʻaaogaina, o tagata Aso Fitu e toʻafa na faia le faʻaiʻuga mataʻutia o LE Froom, Roy Alan Anderson, WE Read ma J. Unruh.
O Roy Alan Anderson sa avea ma failautusi o le matou asosi faaminisita ma le faatonu o le mekasini o le Matagaluega. Afai o le faʻamatalaga a Froom e uiga i le toetoe lava o tatou taʻitaʻi uma aʻo leʻi oʻo i le 1950s o se "faʻailoga valea" e ofoofogia, o le sao a Anderson e le itiiti ifo le ofoofogia. Na ia faasalalau atu i a tatou faifeau uma i le mekasini o le Ministry e faapea na tusia e Ellen G. White na o le tolu pe fa ni faamatalaga e mafai ona malamalama o lona uiga o Keriso na afio mai i le natura o le tagata pa’ū, ae o nei mea na “faatusalia malosi” e le tele o isi ana faamatalaga faapea na afio mai o Ia i le natura faaletagata lē pa’ū. (Zurcher 158, 159.) O lenei faamatalaga o le faafeagai tonu lea o le upumoni i ona vaega uma e lua. O ana faamatalaga e faapea na afio mai Keriso i le natura pa'ū faaletagata e sili atu i le fa selau. Ma o faʻamatalaga "faʻatau-paleni" e le o iai. O le mau a Anderson ia i latou o se tala fatu mama. E le'i tusia lava e Ellen G. White e oo lava i se taimi e tasi na afio mai ai Keriso i le lalolagi i le natura faaletagata le pa'u.
TATOU Faitau na faia se sao faigofie tutusa i le fautua atu o Keriso na suitulaga i o tatou natura tagata pa'ū, i le auala lava e tasi na Ia totogiina ai le tau mo a tatou agasala. Ae o lenei finauga e pa'ū i lona lava mamafa. E mafai e se isi tagata ona totogi se aitalafu mo oe, ae e le mafai ona ia inu se vai mo oe. Afai ua faia se mea mo oe e sui ai, o lona uiga e te le tau faia. Ua totogi e Keriso le tau mo a tatou agasala, o lea tatou te le tau totogiina ai. Ana fai na suitulaga Keriso i o tatou natura faaletagata, semanū e le tatau ona tatou aveina. Ae paga lea, o loo maua pea. E tele isi fa'afitauli ogaoga e mafai ona fa'ailoa mai, ae ou te fa'asino oe ia Zurcher.
O lea la, o le Christology pepelo ua oo mai i totonu o la tatou ekalesia e ala i faʻamatalaga sese mataʻutia, faʻaseseina faʻamatalaga o faʻamaoniga ma faʻamatalaga puerile faʻavalevalea. O le mea e faanoanoa ai, oi latou na taumafai e puipuia lenei mea leaga e leʻi o ese mamao mai auala a na amataina. O fa'amatalaga sese, o mafaufauga sese ma fete'ena'iga o lo'o fa'aauau pea. Molimau i tusitusiga a Adams, Ford, Heppenstal, Ott, ma isi.
O nei faaaliga mata'utia ua feagai ma i tatou i ni fesili faigata se lua. Muamua, e tatau faapefea ona tatou fesootai atu i faamatalaga sese mataʻutia a i latou na amataina le Christology pepelo? O le amiosa'o faalemafaufau e na'o le tasi lava le filifiliga. E tatau ona tatou teena i latou. O le puipuia o ia auala o le a matua le mafaufauina.
Lona lua, e tatau faapefea ona tatou fesootai atu ia i latou o loo i totonu o i tatou o loo faaauau pea ona faalauiloa le talitonuga faa-Kerisiano pepelo? O Zurcher, e ui ina manino lona maofa i mea na ia mauaina, ae na te aloese mai le aumaia o ni tuuaiga taufaaleaga faasaga i soo se tasi. E tatau ona tatou mulimuli i lana faaaʻoaʻoga lelei. E le mafai ona tatou faamasinoina faamoemoega, ae tatou tatau lava fa'amasino gaioiga. O i latou e puipuia le Christology pepelo atonu latou te le iloa auala o loo latou puipuia. E tatau ona tatou saili e faailoa atu ia i latou. Afai e faagaeeina e le Alii le loto o soo se tasi o outou e avatu lenei tusi i se faifeau tou te masani, o se amataga lelei lena. Ma afai e tuu e le Alii se avega tele atu i lou loto, ia faapea lava. Po o le a lava le tulaga, ia viia le Atua mo lenei tusi ma vivii atu i le Atua mo la tatou upu moni!
(Ralph Larson ua litaea mai le fasefulu tausaga o lana auaunaga o se faifeau, faievagelia, faiaoga i le kolisi ma polofesa seminare. Na ia tusi mai lona aiga i Cherry Valley, Kalefonia.)
Ose Aafiaga Tulaga
Uso e ma tuafafine pele, o le mataupu lea ua aumaia ai e Orion ma le tausaga e 1949, lea ua faamauina ai i inā, e taufaafefe! E le o se mataupu e le taua. O se mataupu o le ola ma le oti mo i tatou! O le mea lea, ou te taofiofia ai aʻu lava i nei mataupu ma tuu atu i isi e faia ni tala sili atu, o ni fomaʻi ma failotu e sili atu le mamafa o latou leo nai lo le leo o se faifaatoʻaga laitiiti mai Amerika i Saute. Seʻi o tatou faalogologo atu nei i le mea ua taʻu mai e Kenneth E. Wood, le taʻitaʻifono o Ellen G. White Estate Board of Trustees. Na ia tusia le faatomuaga i le tusi a Zurcher “Touched with Our Feelings” ia Aokuso 10, 1996. E faitauina faapea:
Mai le taimi a o oʻu laʻitiiti i le amataga o le 1920 na aʻoaʻoina ai aʻu e oʻu mātua e faapea na afio mai le Alo o le Atua i lenei lalolagi ma se tofi faaletino e pei o se isi lava pepe faaletagata. E aunoa ma le faia o se manatu tele i tagata agasala i Lona augatuaa, sa latou ta’u mai ia te au e uiga ia Raava ma Tavita, ma faamamafa mai e ui lava i Ana noataga faaletino tuufaasolo na soifua ai Iesu i se olaga atoatoa o se tamaitiiti, talavou, ma tagata matua. Sa latou tau mai ia te au e malamalama o Ia i o’u tofotofoga, aua sa faaosoosoina o Ia e pei o a’u, ma o le a Ia tuuina mai ia te au le mana e manumalo ai e pei ona Ia faia. O lenei mea na faia ai se uunaiga loloto ia te au. Na fesoasoani ou te vaai atu ai ia Iesu e le gata o lo’u Faaola ae o lo’u Faaa’oa’o, ma talitonu o Lona mana e mafai ona ou ola ai i le olaga manumalo.
I tausaga mulimuli ane na ou iloa ai o aoaoga a o’u matua e uiga ia Iesu sa lagolagoina lelei e le Tusi Paia, ma o Ellen G. White, o le avefeau a le Atua i le vaega totoe, na ia faamaninoina lenei upumoni i le tele o faamatalaga, e pei o nei:
“Ia manatua e le fanau o le tamaitiiti o Iesu na tauave i Ona luga le natura faaletagata, ma sa faatusaina o ia i le tino agasala, ma sa faaosoosoina e Satani e pei ona faaosoosoina tamaiti uma. Sa mafai ona Ia tetee atu i faaosoosoga a Satani e ala i Lona faalagolago i le mana paia o Lona Tama Faalelagi, a o Ia usiusitai i Lona finagalo, ma usiusitai i Ana poloaiga uma” ( Youth's Instructor, Aug. 23, 1894).
“Sa tu Iesu i le matua i le mea o loo e tu ai nei. O ou tulaga, o ou mafaufauga i lenei vaitau o lou olaga, sa i ai ia Iesu. E le mafai ona ia faagaloina oe i lenei vaitaimi faigata. Na te silafia ou lamatiaga. E masani o Ia i ou faaosoosoga” ( Manuscript Releases, vol. 4, p. 235).
O se tasi o mafuaaga autu na ulufale mai ai Keriso i le aiga o tagata e ola i se olaga manumalo mai le fanau mai seia oo i le matua, o le faia lea o se faataitaiga mo i latou na Ia afio mai e laveai. “Na ave e Iesu le natura faaletagata, e ala i le tamameamea, o le tamaitiiti, ma le talavou, ina ia mafai ona Ia silafia le tiga alofa i tagata uma, ma tuu ai se faataitaiga mo tamaiti uma ma talavou. Ua masani o ia i faaosoosoga ma vaivaiga o tamaiti” ( Youth's Instructor, Set. 1, 1873).
I lo’u aoga aoga ma le kolisi sa faaauau pea ona ou faalogo mai faiaoga ma faifeau Aso Fitu na ave e Iesu le ituaiga tino lava lea e tasi e tatau ona ave e tagata uma—o le tino ua aafia ma aafia i le pa’ū o Atamu ma Eva. Na faailoa mai e lē talitonu tagata Katoliko i lenei mea, ona o la latou aʻoaʻoga o le uluaʻi agasala e manaʻomia ai ona latou taumamao Iesu mai le tino agasala. Sa latou faia lenei mea e ala i le fatuina o le aoaoga faavae o le ma’itaga e le pona, le aoaoga faavae e faapea o Maria, le tina o Iesu, e ui ina sa afuafuaina, ae mai lava i le taimi na afuafua ai o ia ua saoloto mai soo se pisia o le uluai agasala; o lea, talu ai e lē pei o ia o ona tuaa ma le vaega uma o le fanau a tagata paʻuʻū, ua mafai ai ona ia saunia lona Alo i le tino e pei o le Atamu lē paʻū. E ui ina teena e le au Porotesano lenei a'oa'oga Katoliko, ae o le toatele lava o loo finau mo se eseesega i le va o le tagata soifua o Keriso ma le tagata na Ia afio mai e laveai. O se tulaga uiga ese, ua latou fai mai ai, ua vavaeeseina o Ia mai le tofi tuufaasolo na Ia maua mai i Ona tuaa agasala-pa'u'ū, ma o lea na tuusaunoa ai mai ni uiga patino e tatau ona tau faasaga i ai tagata uma.
Lu'iina e le au faitio
Talu ai sa talitonu tagata Aso Fitu mai le amataga na ave e Iesu le natura faaletagata e pei ona Ia mauaina ina ua mavae le silia ma le 4,000 tausaga o le agasala, o lea ua faaseseina ai e faifeʻau ma failotu o isi ekalesia lenei talitonuga ma faaaogāina e liliu ese ai tagata mai le upu moni o le Sapati ma feau a agelu e toatolu. Faatasi ai ma le aʻoaʻoga o le uluaʻi agasala i totonu o la latou faʻaaliga, ua latou tautino mai ai afai e ave e Iesu se tino "i le faatusa o le tino agasala" ( Roma 8: 3 , KJV ) Semanu o ia o se tagata agasala ma o lea e manaʻomia ai e Ia lava se Faaola.
I le amataga o le 1930, na fa'aalia ai i le Moody Monthly se tala e lu'iina ai a'oa'oga Adventist e tolu, e aofia ai le natura o Keriso. O Francis D. Nichol, le faatonu o le Review and Herald (lea ua taʻua nei o le Adventist Review), na tali atu i moliaga e ala i le tusi atu o se tusi i le faatonu. E tusa ai ma le aoaoga e faapea “ua tuufaasolo mai ia Keriso le natura agasala ma le pa’u,” na ia saunoa ai:
“O le talitonuga o tagata Aso Fitu o le Toe Afio Mai e uiga i lenei mataupu o loo faamanino mai i le Eperu 2:14-18. I le tulaga e faapea o se mau o le Tusi Paia e pei o lenei o loo aʻoaʻoina ai le auai moni o Keriso i o tatou natura, ua matou aʻoaʻoina ai.”
Mulimuli ane, i se faʻamatalaga faʻasalalau e uiga i le tali a le tagata faitio i lana faʻamatalaga, na ia tusia, i se vaega:
“Matou te ioe vave lava mo se tasi e faapea mai na tuufaasolo mai Keriso i le 'natura agasala, pa'ū' e mafai, pe a leai se isi faamatalaga agavaa, ona faauigaseseina faapea o Keriso o se tagata agasala i lona natura, e pei foi o i tatou. O le a avea moni lava lenei mea o se aoaoga faavae matautia. Ae e leai se a'oa'oga fa'apea e tatou te talitonu i ai. Tatou te aoao atu ma le le agavaa e faapea, e ui lava ina fanau mai Keriso i le fafine, na taumafa i le tino ma le toto e tasi e pei o i tatou, sa matua faia moni lava faapei o Ona uso na mafai ai ona faaosoosoina o Ia i itu uma e pei o i tatou, ae sa leai sana agasala, ma sa Ia le iloa se agasala.
“O le ki i le mataupu atoa, ioe, o le fuaitau 'ae leai se agasala.' Matou te talitonu ma le le faatuaoia i lenei tautinoga a le Tusi Paia. O Keriso moni lava o Lē e leai se agasala. Tatou te talitonu o Ia o lē na te leʻi iloa se agasala na faia e avea ma agasala mo i tatou. Ana leai semanu e le mafai ona avea o Ia ma o tatou Faaola. E tusa lava po o le a le gagana e mafai ona taumafai ai soo se tagata Aso Fitu e faamatala le natura lea na tuufaasolo mai e Keriso i le itu faaletagata—ma o ai e mafai ona faamoemoe e faia lenei mea ma le sa’o atoatoa ma le saoloto mai soo se tulaga le malamalama e mafai ai?—matou te talitonu atoatoa, e pei ona uma ona ta’ua, o Keriso ‘e aunoa ma se agasala’” ( Review and Herald, Mar. 12, 1931).
O le tulaga na tuuina mai e Elder Nichol o le talitonuga tonu lava lea sa umia e le ekalesia, faapea foi ma le toatele o tagata aʻoga o le Tusi Paia e le o ni tagata Aso Fitu, i le tele o tausaga. E mautinoa lava o le manatu sa taofi e Ellen G. White, o le na tusia:
“I le tauaveina i Ona luga o le natura o le tagata i lona tulaga pa'ū, e le'i auai lava Keriso i lana agasala. . . . Sa ootia o ia i lagona o o tatou vaivaiga, ma sa faaosoosoina foi o ia i itu uma e pei o i tatou. Ae peitai na te lei silafia se agasala. . . . E le tatau ona i ai so tatou masalosalo e uiga i le atoatoa o le leai o se agasala o le natura faaletagata o Keriso” (Selected Messages, book 1, p. 256).
Talanoaga ma Suiga
Seʻi manatu la i loʻu faateʻia, ina ua avea aʻu ma se tasi o faatonu o le Review i le 1950s, na ou faalogo ai i nisi o taʻitaʻi lotu o faapea mai e lē o se vaaiga saʻo lea—e na o le manatu o “tagata valea” i le lotu! Sa faia se talanoaga ma ni nai faifeʻau faaevagelia o ē na tuutoina atu i se vaaiga i le natura o le tagata lea e aofia ai le sese o le “agaga e lē mafai ona oti”. Na taʻu mai iā te aʻu o lo tatou tulaga i le natura faaletagata o Keriso o loo “faamalamalamaina” lea. O se taunuuga o lenei talanoaga, na faasilasila mai ai e nisi o taitai o le ekalesia o e sa aafia i talanoaga na ave e Keriso le natura o Atamu muamua—ae le o le mavae—le Pau. O le suiga e 180 tikeri—Postlapsarian i Prelapsarian.
O lenei suiga tele na mafua ai ona ou suʻesuʻeina le fesili ma le malosi e faʻatatau i le mataʻutia. Faatasi ai ma le faamoemoe uma na mafai ona ou mauaina, sa ou suesueina le Tusi Paia. Sa ou faitau i tusitusiga a Ellen G. White. Na ou faitau i faamatalaga a tagata mafaufau Aso Fitu na tuuina mai o latou manatu i le selau tausaga ua mavae. Na ou suʻesuʻeina suʻesuʻega ma tusi a tusitala Aso Fitu faʻaonapo nei ma tagata e le o ni tagata Adventist. Sa ou taumafai e malamalama po o le a se aafiaga o lenei suiga o le talitonuga i le (1) o le faatusa o le apefai a Iakopo e oo atu mai le lagi i le lalolagi; (2) le fuafuaga o le aveesea e Keriso o le tino faaletagata; (3) le sootaga o Lona tagata i le agavaa e avea ma o tatou faitaulaga sili (Epe. 2:10; cf. The Desire of Ages, p. 745 and The Story of Jesus, p. 155); (4) o le faafaigata o le tau ma le fili i le tino lē agasala nai lo le tino agasala; (5) o le uiga loloto o Ketesemane ma Kalevario; (6) o le mataupu o le amiotonu e ala i le faatuatua; ma le (7) le tāua o le soifuaga o Keriso e fai ma fa‘aa‘oa‘o ‘iā te a‘u.
O aʻafiaga o lenei aʻoaʻoga o le natura le paʻu o Iesu i le "aʻoaʻoga o le amiotonu e ala i le faʻatuatua" ma le faʻaitiitia o le "taua o le soifua o Keriso e fai ma faʻataʻitaʻiga", o le a ou tautala atu i le isi mataupu e uiga i laina o nofoalii ma faʻamatala auʻiliʻili pe aisea na faʻamamafaina ai foi e Iesu le tausaga 1950 i Orion o se lapataiga mataʻutia. Ae ia faaauau pea ona tatou faitauina le faatomuaga o se tasi o tusi sili ona lelei e mafai ona tatou maua i tusitusiga faa-Asventist i aso nei, lea ou te matua fautuaina atu i tagata faitau uma o aʻu tala e suesue, pe afai e naunau o ia i le faaolataga o lona agaga:
Mo le 40 tausaga sa ou faaauauina lenei suesuega. O se taunuuga, ua atili ai ona ou malamalama e le gata i le taua o le umiaina o se vaaiga sao i le natura faaletagata o Keriso, ae o ni faamatalaga se lua a Ellen G. White i le mafuaaga e oo lava i upumoni faigofie e foliga mai e le mautonu i nisi taimi:
1. “E foliga mai e fiafia le au failotu i le faia o mea e manino ma lilo. Latou te faaofuina aoaoga faigofie o le Afioga a le Atua i o latou lava mafaufauga pogisa, ma faapea ona fenumiai ai mafaufau o e faalogo ia latou aoaoga faavae” ( Signs of the Times, Iulai 2, 1896).
2. “O le tele o vaega o le Tusi Paia ua ta'ua ai e tagata a'oa'oina se mealilo, pe ua le taua, ua tumu i faamafanafanaga ma faatonuga ia te ia o le na aoaoina i le aoga a Keriso. O se tasi o māfuaaga e lē o malamalama atili ai le toʻatele o faifeʻau i le Afioga a le Atua, ona ua latou moeiini o latou mata i upu moni latou te lē mananaʻo e faatino. O le malamalama i upu moni o le Tusi Paia e le faalagolago tele i le malosi o le mafaufau ua aumaia i le sailiga ae i le tasi o le faamoemoega, o le naunau atu i le amiotonu” ( Counsels on Sabbath School Work, p. 38).
I le tele o tausaga talu ai nei, sa taumafai ai le tele o tusitala e faia se faamasinoga mo lo latou talitonuga na ave e Keriso le natura a o lei oo i le Pau o Atamu. O a latou mau o faamaoniga faale-Tusi Paia e foliga mai e malolosi pe a faauigaina e tusa ai ma manatu ua latou aumaia ia i latou. O nisi taimi na latou fa'aaogaina ai se faiga fa'apitoa lea na latou taumafai ai e ta'uleagaina faia'oga ma faife'au fa'aaloalogia o le Toe Afio Mai o ē na taofimau i le manatu pe a mavae le Pa'ū. E pei ona ou vaai atu i ai, o a latou taumafaiga ua fai i le loia lea e ta’uleleia e faapea, “Afai e malosi lau mataupu, ia tumau i le mea moni. Afai ei ai sau mataupu vaivai, taumafai e faʻafememeaʻi le mataupu. Afai e leai sau mataupu, fa'asaga i le jury."
O lo'u talitonuga loloto, a'o le'i mafai e le ekalesia ona folafola atu ma le mana le fe'au lapata'iga mulimuli a le Atua i le lalolagi, e tatau ona autasi i le upu moni e uiga i le natura faaletagata o Keriso. O lea ua leva ona ou faamoemoe o se tasi e le pona faaleagaga ma agavaa faaleaoaoga o le a tuuina mai i se ata puupuu, ma mafai ona faitau, se vaaiga atoatoa o le Tusi Paia-ma le Agaga o Valoaga-faavae Christology ma le auala na see ese ai le ekalesia mai le upumoni i lenei fesili i le 40 tausaga ua mavae.
O lenei tusi e fetaui ma lena faamoemoe. Ua ou iloa le tusitala mo le tele o tausaga. O ia o se Aso Fitu faamaoni o le Aso Fitu, o se tagata atamai na tulituliloaina le upumoni ma se faamoemoega uiga ese. Toeitiiti atoa le tolusefulu tausaga talu ai na ia faia ai se sao taliaina lelei i le talitonuga faaonapo nei e ala i le tusiaina o le tusi “The Nature and Destiny of Man” (New York: Philosophical Library, 1969). Faatasi ai ma lona malamalama manino i le natura o le tagata, ua maua ai e Jean Zurcher malamalamaaga talafeagai e suʻesuʻe ai le aʻoaʻoga a le Tusi Paia o le natura faaletagata o Keriso. I le tusi o loo i ai nei, na ia faailoa mai ai ma le faaeteete le upumoni e uiga i le natura faaletagata o Keriso, ma faaalia ai o le mamalu o le misiona faamanuiaina a le Faaola i lenei lalolagi ua faateleina, e le o faaitiitia, e ala i le mea moni na Ia manumalo e ui lava i le tauaveina o noataga o “le tino agasala”.
Ou te talitonu o lenei tusi suʻesuʻeina ma le faaeteete ma lelei le tusiaina o le a talia ma le naunautai e i latou uma e fiafia i le upu moni ma fia malamalama atili. maeu le vavalalata o le mafutaga i le va o Iesu ma le fanauga a tagata. E moni lava “o le tagata o le Alo o le Atua o mea uma ia ia i tatou. O le filifili auro lea e fusia ai o tatou agaga ia Keriso, ma e ala ia Keriso i le Atua” (Selected Messages, book 1, p. 244).
E tele naua mo le faatomuaga o lenei tusi tulaga ese, o se “malamalama e susulu atu i le mea pogisa” pe a faatusatusa i aoaoga faavae sese na ulu atu i le Ekalesia Aso Fitu i le tele o tausaga, aemaise lava talu mai le 1949. Ioe, sa toe taumafai mea uma e ta’uleagaina ai lenei tusi ma lona tusitala, ae o loo maua pea i le tele o gagana ma e na o le pau lava le mea e mafai ona ou fautuaina atu e te mauaina i se taimi vave e mafai ai.
O nai itulau o le tusi o lo'o maua i luga Google Books.
Tatou Omai Li'o Atoa
Faatasi ai ma na upu mulimuli a Kenneth E. Wood, ua tatou oo mai i le lio atoa. Sa matou amataina le suesuega o Orion i se upusii “le malamalama” mai ia Ellen G. White i le PowerPoint slides ma sa tau mafaufau po o le a se uiga o lana faamatalaga i nei faamatalaga, ona sa le mafai lava ona matou mauaina i le mataupu e 5 o le Faaaliga:
O le mataupu e lima o le Faaaliga e mana'omia le su'esu'eina toto'a. E taua tele ia i latou o le a faia se vaega i le galuega a le Atua mo nei aso e gata ai. E i ai nisi ua faaseseina. Latou te le iloa le mea o le a oo mai i le lalolagi. O i latou ua faatagaina o latou mafaufau ia faanenefuina e tusa ai ma le uiga o le agasala ua faaseseina ma le fefe. Se'i vagana ua latou faia se suiga mautu o le a maua i latou e le tagolima pe a fofogaina e le Atua le faamasinoga i luga o le fanauga a tagata. Ua latou solia le tulafono ma solia le feagaiga e faavavau, ma o le a latou maua e tusa ma a latou galuega. {9T267.1}
Ona matou mauaina lea o Orion ma mafai ai ona matou faauigaina se vaega o le Tusi o Faamaufaailoga e Fitu ma iloa ai na faamauina e le Atua agasala a Ona tagata iina, na faia i le Aso Tele Faalelagi o le Faamasinoga Suesue lea na amata i le 1844. Ina ia maua le tali i le fesili pe o le a le umi o le Aso Faamasino, o loo i ai se faamatalaga e ala i se isi upusii faapitoa mai ia Ellen G. White:
Pe a malamalama atili i tusi o Tanielu ma Faaaliga, o le a matua ese lava le aafiaga faalelotu o tagata talitonu. O le a tuuina atu faapena vaaiga i faitotoa o le lagi ua matala o lena loto ma le mafaufau o le a faagaeetia i uiga e tatau ona atiina ae e tagata uma ina ia mafai ai ona latou iloa le manuia lea o le a avea ma taui o e loto mama. O le a faamanuiaina e le Alii i latou uma o e saili ma le lotomaualalo ma le agamalu ia malamalama i mea o loo faaalia mai i le Faaaliga. O lenei tusi o loo i ai le tele o le tino ola pea ma tumu i le mamalu o i latou uma o e faitau ma suesue i ai ma le naunautai e mauaina le faamanuiaga ia i latou “o e faalogo i upu o lenei valoaga, ma tausi i mea ua tusia ai.” E tasi le mea e mautinoa lava e malamalama i ai mai le suesueina o Faaaliga—o le sootaga i le va o le Atua ma Ona tagata e latalata ma tonu. Ua vaaia se sootaga matagofie i le va o le atulaulau o le lagi ma lenei lalolagi. {TM 114}
O lea ua tatou iloa foi le uiga o le faapea afai tatou te malamalama atili ia Tanielu ma Faaaliga (ma Orion), o le a tatou “i ai se aafiaga faaletapuaiga matua ese lava”, ma iloa ai lena mea. "o le sootaga i le va o le Atua ma Ona tagata e latalata ma tonu, " pe na faapefea ona fai e Kenneth E. Wood, “E maeu le vavalalata o le sootaga i le va o Iesu ma le fanauga a tagata.”
O suʻesuʻega le faʻaituau i le Afioga a le Atua ma le faatosinaga a le Agaga Paia na iu lava ina taitai atu ai i tatou i upumoni sili ona paia i le Tusi o tusi: i le upumoni na afio mai Iesu i le tino o le Atamu pa'ū. O le faaiuga mulimuli po o ai o itu e lua—o loo finauina lenei mataupu mo le silia ma le 60 tausaga—o loo umia le upumoni ma aoao sa’o mai ia i tatou, na iu ina aumaia ia i tatou e Orion, po o le Atua, o le na tusia le Tusi o Faamaufaailoga e Fitu i le lagi ma ua tuuina mai nei ia i tatou le malamalamaaga atoatoa. E lē manaʻomia ona tatou faitau i le faitau selau o tusi, ma e lē manaʻomia foʻi ona tatou “matuā” suʻesuʻe mataupu faalelotu mo le 40 pe 50 tausaga i aso taʻitasi e pei o le uso o Kenneth E. Wood. Ua faailoa mai e Orion le upu moni ia i tatou, ma o Iesu—e pei ona talitonu i ai tagata Aso Fitu uma mo le silia ma le 100 tausaga a o lei oo i le 1949—na afio moni mai lava i le tino agasala o le Atamu pa'ū.
I le isi vaega o le "The Throne Lines," o le a ou talanoa atu ai i taunuuga na tulai mai i lenei aoaoga faavae sese ma le mea o loo taitaia ai i tatou e se malamalamaaga sese o le natura o Iesu. Atonu e te toe fiafia i mea o loo finagalo pea le Atua e faaali mai ia i tatou i Orion. E matua faanatinati lava le tusia o lenei tusiga, talu ai o le uati o Orion o loo faailoa mai ai o Iuni/Iulai 2010 o le a faia ai le Sauniga mulimuli o le Konafesi Aoao a le Ekalesia Aso Fitu i le talafaasolopito o tagata, ma ou te manao i le GC e faaaoga lenei avanoa mulimuli mo le salamo autasi i le kuata mulimuli a sau. E fesoʻotaʻi ma le tusiaina o tala, e ui i lea, o le tele foi o le taimi e suʻesuʻe ai mea uma ma le saʻo e aoga mo oe, ma ou te toe faʻamalosia e aunoa ma Orion semanu ou te le maua le manatu e mafaufau loloto i nei mataupu uma. Atonu na ou manatu, e pei o le toatele o outou, o nei felafolafoaiga e le taua tele.
O lea ua sili atu lo tatou iloa, ma o le a matua fefefe ai le toatele o taitai o ekalesia-o se tagata fafagu, tuputupu ae, aai i meaai aano, ma lulu ese lona vaivai. Mo Satani, o le miti taufaafefe lea o ana miti taufaafefe uma. O nei “tala mai sasaʻe ma le itu i mātū” o le a toeitiiti ona gaoioi lea o ia, “e tulaʻi foʻi Mikaele e laveaʻi Ona tagata.” Ua lata ona afio mai lo tatou Alii! O le mea moni lenei, ma ua toe auina atu nei e Iesu le agelu lona fa i le Sauniga mulimuli o le Konafesi Aoao i Atlanta, o le a e aʻoaʻoina i le Vaega III o Laina Nofoalii.
I le taimi nei, ou te toe faʻafouina laʻu valaau: Ou te matua manaʻomia se fesoasoani i faʻaliliuga. Afai e i ai se tasi o outou e tautala i le gagana Siamani po o le faaSipaniolo o la latou lava gagana—po o se isi lava gagana e ese mai i le faaPeretania—ma e manao e fesoasoani i le folafola atu o le savali a le Atua, faamolemole faafesootai mai au e ala i le O lenei imeli tuatusi o lo o puipuia mai spambots. E tatau ona mafai JavaScript e matamata i ai.. Ou te fia toe fai atu le folafolaga a Iesu i le Tanielu 12:3 mo i latou uma o loo fesoasoani e talaʻi lenei feʻau:
E susulu atu foi o e popoto e pei o le pupula o le vanimonimo; o ē fa‘aliliuina tagata e to‘atele i le amiotonu e pei o fetu e fa‘avavau fa‘avavau lava.

