I la'u tusiga talu ai, na ou faasoa atu ai ia te outou se vaaiga taua i le vateatea na vaaia e Ellen G. White. O lena faaaliga na faamaonia ai le savali Orion i le tele o auala. Sa i ai foi le fua o Orion. Ina ua faateleina faatasi le numera o masina (4, 7, 6) na vaaia e Ellen G. White i lana malaga i Orion, o le taunuuga (168) o le numera o tausaga mai le amataga (1844) e oo i le faaiuga (2012) o le faamasinoga o e ua maliliu. I lenei mataupu, o le a ou faailoa atu iā te oe o le Tusi Paia lava ia o loo iai le feʻau lava lea e tasi.
A o leʻi amataina, seʻi o tatou iloiloina le saʻo aʻiaʻi o valoaga o le mataupu ua mavae. O i matou o tagata aʻoga o le Tusi Paia, ae lē o ni perofeta, ma e matou te faamaoni e uiga i lo matou taulau manuia ma lē taulau i le faamatalaina o mea. I le mataupu na muamua atu, na tatou iloiloina ma le faaeteete le taimi o le vaaiga o le vateatea ma tulaga o le olaga na siomia ai. E leʻi mafai ona matou taʻu saʻo le aso, ae na matou iloa o mea na tutupu na iʻu i le masina o Novema. Sa matou faamoemoe e tupu se faatasiga, e pei o le auala na tuufaatasia ai e Iosefa Bates ana taumafaiga ma James ma Ellen G. White. Sa matou faamoemoeina se faatasiga faapena ona o le 168th o le aso faamanatu o lo latou o mai faatasi o Novema na tea nei. O le uati o Orion na faia ai le li'o atoa e tasi talu ona tatalaina lona uluai faamaufaailoga i le 1846. O le upumoni o le Sapati na tuufaatasia ma le Agaga o Valoaga, ma alu atu ai le talalelei mama. I le 168 tausaga mulimuli ane, o le 2014. Pe na toe faia ea le talafaasolopito e pei ona tatou faatalitalia? Sei o tatou vaai.
O le mea sili na matou sailia o se faʻapotopotoga a ni faʻalapotopotoga faʻalelotu se lua. Talosia, na matou manatu o le a aofia ai la matou gaioiga, ina ia aumaia le mana faaopoopo i la matou savali. O iina na tatou sese ai. O le mea sa matou sa'o ai, sa faia se faatasiga tele lotu. O ulutala na vave ona faʻaalia i le aso 30 o Novema: O Pope Falanisisi na fa'amae'aina le malaga a Turkey ma le fa'aalia o le lotogatasi Kerisiano. Sa atoatoa le taimi, ma o le mea moni o le a le mafai ona maua se faʻapotopotoga sili atu o lotu nai lo le mea moni na tupu. Ae e le na o le pau lena.
Sa matou faatalitalia o lenei faatasiga e aofia ai se mea e pei o le upu moni o le Sapati, lea e fetaui ma le feʻau a le agelu lona tolu o le Faaaliga 14:9-11 . O o matou moomooga moomoo sa i ai a matou upumoni “Sapati Maualuga” i le mafaufau, ae sa lei tupu faapena. Ae, o se mea e pei o le faafeagai: o lotu o le lalolagi ua tuufaatasia i lalo o le tagata o lona faailoga o le pule o le paia o le Aso Sa! O le mea o loo tatou vaaia i le lalolagi faalelotu o se faatasiga faasaga i le mea na tupu i le 1846. O le mea o loʻo tupu i le taimi nei i le faaiuga o le taamilosaga o le uati i le 2014 e le o se toe faʻavaeina poʻo le faʻamalosia o le upu moni na amata i le 1846, ae o le faʻamalosia ma le faʻamalosia o mea taufaasese. O le uiga o lenei mea na tupu, o le taimi atofaina mo le ekalesia totoe a le Atua—le ekalesia Aso Fitu—ua uma!
I le isi itu o le faatasiga, sa matou faamoemoeina se mea e pei o le Agaga o Valoaga o le a taliaina. O lea foi, ua tatou maua le faafoliga, o le faaleagaga lea. O le fa'aleagaga o lo'o fa'atusaina lelei e lotu Porotesano fa'apea fo'i ma lotu i sasa'e na fa'aalia lo latou autasi ma Pope Falanisisi i lea aso. O le fa'aleagaga o se elemene taua i totonu o fa'apotopotoga tetele-aemaise o le mega-ekalesia gaioiga-lea e matua aafia i mea e pei o le fausiaina faaleagaga. O se tasi o faife'au sili ona ta'uta'ua o le ekalesia mega, Rick Warren, fai mai Pope Francis o le pope o Kerisiano uma i le lalolagi atoa. O se fa'amae'aga mata'ina lea o le lotogatasi na galue ai Tony Palmer e fausia. E tatau ona avea lenei mea e sili ona paia ma fafagu i tagata Aso Fitu.
E le mafai ona ou tuua le autu o le lotogatasi e aunoa ma le ta'ua o savali vaaia i ala o faasalalauga. Ua amata ona aliali mai ni tagata taualoa faalotu i ofu papae ma le pope. O le fe'au ekumene e foliga mai ua le toe i ai se eseesega i le va o Sasa'e ma Sisifo, Porotesano ma Katoliko, po o faapaupau ma Kerisiano. Ua tuufaatasia uma i latou i ofu papae i le taimi nei. I aso ua mavae, e na o masiofo o setete Katoliko na faatagaina e feiloaʻi ma le pope i ofu papaʻe! O le feʻau e foliga mai o nei sui ua oofu i ofu papaʻe ua taliaina nei ma ua autasi atoatoa o ni “masiofo” faamaoni (po o ni afafine talitane) o le Faitaaga Sili o Papelonia.
E ese mai i le lotogatasi o le gaoioiga i le 1846, sa i ai foi se faaipoipoga faaipoipo na faia. Na maua e Ellen G. White le vaaiga o le vateatea e lei leva ona faaipoipo ia James White. O le la faaipoipoga o se faaipoipoga saʻo, ma o se faaipoipoga mamalu. E vaivai le soifua maloloina o Ellen Harmon ma e itiiti se aoaoga, ma sa ave o ia e James White i lalo o lana puipuiga. E ese mai i le la faaipoipoga faaletulafono ma le mamalu, o le isi faaipoipoga a se e le tusa ai ma le tulafono ma le faalumaina natura na tupu i luga o le tulaga o le lalolagi. Ia Novema, a o leʻi oo i le faatasiga a le pope ma isi lotu, na faia ai se faaipoipoga i le va o le Lotu ma le Malo. I lenei siʻomaga, o le fafine i le talafaatusa o le faaipoipoga ua fai ma sui o le lotu o se vaega vaivai, ae o le tane ua fai ma sui o le malo malosi.
Ia Novema 25, Sa lauga le pope i le Palemene Europa, ma una’ia Europa ina ia tumau faamaoni i ona a’a. Toe foi, o le ata e aoga i le afe upu. O le pope, e oo lava i le ioeina o lona lava vaivaiga, o loo tu i le ogatotonu—o loo faamemelo i ai, leoleoina, ma puipuia e taʻitaʻi o Europa. I le pei o se fafine nofo toʻatasi, ua aioi atu le pope mo se “taimi faaleaiga.” Pe le ofoofogia ea! O le aso na sosoo ai, a Na talia e le faamasinoga a Siamani le puipuiga o le Aso Sa i se faaiuga e iai sona aafiaga mo le atunuu atoa. O le mea e ofo ai, na tupu lena mea i le aso fanau o le perofeta fafine, o Ellen G. White, o lē na valoia le tulafono o le Aso Sa. Afai e leʻi lava lena, na talia e le ACK (se soofaatasi a lotu lotu i Siamani) le faaiʻuga a le faamasinoga. O le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai i Siamani o se sui aloa'ia aloa'ia o lena mafutaga. O le mea lea, e auai i le taliaina o le faaiuga e lagolagoina le puipuiga o le Aso Sa!
Ioe, sa'o lau faitau. E tatau ona latou faia se faʻamatalaga aloaʻia e fai mai le faʻafeagai, ae matou te leʻi vaʻai i se mea faapena.
I feutagaiga a le malo ma kamupani faalelalolagi, pe a maua e se tasi sui o se kamupani faamatalaga, e manatu le malo o le kamupani atoa o loo umia ia faamatalaga ma e nafa ma ia. I se isi faaupuga, e manaʻomia le iloa e le lima agavale mea o loʻo faia e le lima taumatau i totonu o le kamupani. Afai tatou te tali atu i le ekalesia a le Atua e pei o se faalapotopotoga faalelalolagi, ona tali atu lea o le Konafesi Aoao atoa a tagata Aso Fitu mo le lima Siamani o le Ekalesia i le Lalolagi.
Aua le taofia lou manava; latou te le faia se faamatalaga aloaia e faasaga i le tulafono o le Aso Sa. Latou te le mafaia, ona o le mamafa o le galuega a le ekalesia ekumene e matua tele lava. Afai latou te tetee i ai, o le a tuliesea i latou ma temoni, o le mea tonu lava lea o loo taumafai taʻitaʻi o le faalapotopotoga e ʻalofia talu mai le taimi muamua na tuuaʻia ai i latou o se lotu.
I se aotelega, o le ala na amata ai le talalelei mama i le 1846 ua toe faia nei i le 2014 i le talalelei pepelo. Ua lava le faamaoniga mo se tagata faitau faamaoni e faamasinoina pe mafai ona tatou aʻoaʻoina pe leai se mea tāua mai le “17 masina ma le solofanua sinasina.” O lea la ou te fia liliu atu i le Tusi Paia, lea o le a tatou iloa ai o nei mea na tutupu e iai se uiga e sili atu.
I le 1838, na lomia ai e se tagata e igoa ia Josiah Litch se tusi ua faaulutalaina O le Faamoemoega o le Afio Mai Faalua o Keriso Pe tusa o le TA 1843. Na ia tusia ma lolomiina le tusi ona o le tau leai o se tusi a William Miller, ma ona o lona talitonu o le mataupu e matua taua tele. I le faatomuaga o lana tusi, na tusia ai e Litch i isi mea ni upu manaia tele e tuʻu ai ana mea i le malamalama saʻo. Na mafai ona ia tusia lenei mea mo i tatou, aua e talafeagai uma:
O fa'afoliga uma o se agaga o valo'aga, po'o le le masesē i le fa'auigaina o le valo'aga, ua matuā fa'asalaina. E masani ona fesiligia, Afai e le oo mai le mea na tupu e pei ona e talitonu i ai, o le a sou manatu? Pe e lē faaleagaina ai ea lou talitonuga i le Tusi Paia? Ua tali mai i lenei mea, E leai lava; o le tusitala, i le faagasologa o ana suesuega i lenei mataupu, na vaaia ai le tele o mea ua faataunuuina moni e pei ona valoia, e ui lava o mea uma na ia tusia i lenei mataupu e tatau ona faamaonia na faavae i le valea, e le mafai ona ia masalosalo ae o valoaga e i ai se uiga, ma na tusia i latou e le Agaga le sese o le Paia e Toatasi, ma o le a, i le taimi e tatau ai, o le a faataunuuina. Peitai, i le taimi lava e tasi, e tatau ona faatagaina o ia e faailoa atu lona talitonuga maumaututu, o nei fua faatatau e faavae i le mea moni, ma o le a tumau i le faigata e tatau ona vave ona latou pasia—le tofotofoga le sese o le taimi. I le faai'uga, e talosagaina se su'esu'ega sa'o o le mataupu mai le tagata faitau, a'o le'i faia le fa'amasinoga; ona i ai lea o ia i le saolotoga atoatoa e talia ai pe teena, e pei ona ta'u mai e le malosi o le faamaoniga. Mo le mama o lona faamoemoega i le faailoa atu i le lautele o mea nei, e tatau i le tusitala ona talosaga i lena aso, lea na ia tusia ai. E talitonu o ia, oi latou, e oo lava, e le o gatasi ma manatu uiga ese o loo tausia i inei, o le a latou maua le taui tele, mo o latou tiga, i le tuuina atu o le tusi i se iloiloga totoa.
I le Atua, ma le afioga o lona alofa tunoa, o le a tuuina atu nei e le tusitala o ia lava, o lana galuega, ma i latou uma o e faitau; tatalo ina ia foaiina mai ia te i tatou le agaga o le poto ma le mafaufau lelei, e ta’ita’iina ai i tatou i upu moni uma. Atonu e talafeagai le apoapoaʻiga a le tupu o Iuta ( 2 No. xx. 20 ). “Iuta e, faalogo mai ia ia te au, ma outou o e o nonofo i Ierusalema; ia outou talitonu i le Alii lo outou Atua, ona faatumauina ai lea o outou ia talitonu i ana perofeta, ona outou manuia ai lea.”
JL Me 30, 1838.
E tatau ona ou fai atu e uiga i le tusi atoa a Litch le mea lava e tasi na ia fai mai ai e uiga ia Miller-e ui atonu e le saʻo ona manatu i itu uma, ae o loʻo i ai se vaega e le mafai ona teteʻe. O le vaega o le galuega a Litch e le mafai ona fa'afitia o lana fa'atatauina lea o le aso o le pa'u o le Malo o Ottoman.
O le a ou faʻatagaina Litch e faʻamatalaina le talaʻaga:
‘Ua ili fo‘i le pu lona ono; ma le leo mai nifo e fa o le fata faitaulaga auro o loo i luma o le Atua, ua fai atu i le agelu lona ono o loo i ai le pu—“Tatala ia agelu e toafa ua noatia i le vaitafe tele o Eufirate.” Ona tatalaina lea o agelu e toafa na saunia mo o le itula, o le aso, ma le masina, ma le tausaga, ina ia fasiotia le vaega lona tolu o tagata. Ua faailoa mai e agelu e toʻafā auauna o le faamasinoga. Latou te faasino i malo e fa o Seljukan Turks lea na fatuina ai le malo o Ottoman, e latalata i le vaitafe o Eufirate, i Alepo, Ikonio, Tamaseko ma Bagdat. E oo atu i le vaitaimi o 1449, sa latou faapuapuagatia moni lava le emepaea o Kerisiano, ae sa lē mafai ona latou pulea. Ina ua ilia le pu lona ono, [i le 1449] E foliga mai ua sili atu le popole o le Atua i le emeperoa o Eleni, ma o le malosi uma o le tutoatasi ua foliga mai ua sola ese. O ia, i se tulaga e sili ona uiga ese ma le le mafaitaulia, na ia faailoa atu ma le loto malie na ia nofotupu i le faatagaga a le sultan Turkish. O tagata Turks i se taimi mulimuli ane na latou talanoa atu ai ia i latou lava i le galuega o le faʻaitiitia o Constantinople. Na latou faia lenei mea, TA 1453, i le fa tausaga talu ona maua e le emeperoa le faatagaga e afio a'e ai i le nofoalii. O le lona tolu mulimuli o le malo Roma anamua ua faʻaititia nei e le au Turkish ...
I se taimi mulimuli ane, na ia faia ai lana vavalo lauiloa:
Ae o afea o le a faatoilaloina ai lenei malosi? E tusa ai ma fua faatatau ua uma ona fai, o le lima masina [o le pu lona lima] na iu 1449, o le itula, aso e sefulu ma le lima, o le aso, o le tausaga e tasi, o le masina, o tausaga e tolusefulu, ma le tausaga, o le tolu selau ma le onogafulu o tausaga; atoa, e tolu selau ma le ivasefulu tasi tausaga ma le sefululima aso, o le a faaiuina i le TA 1840, o se taimi i le masina o Aokuso. O le valoaga e sili ona ofoofogia ma mautinoa, (e oo lava i le alu ifo i aso) o so o se mea i le Tusi Paia, e faatatau i nei mea tetele na tutupu. E tutasi e pei o faamaumauga o le taimi na tulaʻi mai ai le emepaea. O mea moni ua i ai nei i luma o le tagata faitau, ma e tatau ona ia faia le uiga o ia mea e sili ona ia manatu ...

Na na ona fuafuaina e Litch le aofaʻi o taimi i aso faavaloaga po o tausaga moni:
E mataʻina lona faasino atu i le saʻo aʻiaʻi o lenei valoaga, ma le mea moni e faapea “e alu ifo i aso nei.” Na ia iloaina o le taimi lea na sopoia ai e le valoaga le tuaoi mai le faitauina o tausaga i le faitauina o aso. Ou te manatu o se faailoga malosi lena i tagata Millerites e mafai ona latou iloa le aso tonu e faamoemoe ai Keriso i le 1843 (mulimuli ane faasa'oina i le 1844). E tatau foʻi ona avea ma se faaataata i so o se tasi e manatu e lē o iai se faatatauga o valoaga i lea aso ma lea aso.
O iinei e amata ai ona manaia. I la tatou tusiga ua faaulutalaina Le Taimi o Faalavelave, na ou faamatala atu ai o valoaga o aso taʻitasi o le Tanielu 12 e iai sona faatatauga i aso nei i aso moni. Na ou fa'aalia manino e pei o se chiasm fa'atasi ai ma le fa'ataunu'uina o le tausaga e alu a'e i le itu agavale mai le ulua'i afio mai o Keriso i le tumutumu i le pito i luga, ma fa'atatau i aso o lo'o alu ifo i lalo i le itu taumatau e o'o atu i le afio fa'alua o Keriso.
O le laina faata o lena chiasm e faasino ia Oketopa 27, 2012 i le pito i luga: o le Sapati maualuga e fitu. Na matou tuuina atu se tasi o a matou lapataiga sili ona malosi i le ekalesia SDA mo lena aso. Na matou talitonu talu ai o le faamasinoga o ē ua oti o le a iʻu i lena aso, o le a faapena lava Le I'uga o le Ekalesia SDA. Ua ou taʻua nei mea ina ia fou i lou mafaufau pe a ou faamatala atu le faatatauga fou o le Faaaliga 9:15 . O le mea na fai mai ai Litch i lena taimi e moni lava i aso nei: o lena valoaga e ofoofogia ma mautinoa ma "alu ifo" i le vaitau mulimuli o valoaga o aso moni.
Na matou iloaina le ISIS o le tagata taalo i le pu lona lima i se taimi ua mavae (ina ua avea le vavaeeseina o ulu o tagata e pei o James Foley ma tala fou faavaomalo) ae matou te lei iloaina le lima masina seia maeʻa talu ai nei, i le ogatotonu tonu o le malaga a le pope i Turkey.
E pei ona aliali mai, na tautino mai e le ISIS o ia lava o se caliphate i luga Iuni 29, 2014 (!).
O lena aso ua fa'ailoga i le fa'ailoga o le tausaga o Sagato Paulo. O le mea tonu lena na ausia na faasino i ai le faamaufaailoga! Mo outou e le o iloa, o Islama o se foafoaga a Jesuits (aua tou te talia la’u upu—su’esu’e i ai!), ma e ala i le faamaufaailoga o le tausaga o St. Paul, o loo faailoa mai ai e le au pulega i le Vatikana a latou fuafuaga faalilolilo e faavae ai le faakalifa i lena lava aso. O le fesili mu o le: o le a le caliphate? Pe faatusatusa i isi faiga malo?
O le "caliph" o le "o se sui po o se sui; o le taʻitaʻi faalemalo ma le lotu o se setete Mosalemi” (e tusa ai ma le Collaborative International Dictionary of English). Manatua o le caliph e iai uma le pule "faʻale-malo ma le faʻalelotu", e pei lava ona fai mai le pule faapope mo ia lava. O le isi lomifefiloi (WordNet) o loʻo faʻamatalaina le caliph e faʻapea:
kalifa
n 1: o le taʻitaʻi faʻale-malo ma faʻalelotu o se setete Mosalemi ua manatu o se sui o Allah i luga o le fogaeleele; "O le toʻatele o tagata lotu Musalimi e talitonu o se Khalifah o le a tu'ufa'atasia uma nu'u ma tagata Isalama ma fa'ato'ilaloina le lalolagi atoa"
Toe matau le tutusa ma sini o le Katoliko! O le caliph o le pule e le na o le tasi le atunuu po o le setete, ae i luga o le tele o atunuu ma setete po o fea lava e manumalo ai Isalama-i se sailiga e faatoilaloina le lalolagi!
I lena tulaga, o le tautinoga o le caliphate i le aso 29 o Iuni, 2014 e tutusa ma le Peresitene Obama na faasilasila mai e amata atu i le taimi nei, ua ia faamoemoe e avea ma Peresitene o le Lalolagi, ae le na o le Iunaite Setete! O se tautinoga faapena o le a tutusa ma se tautinoga o taua faasaga i isi atunuu uma o le lalolagi. I le tulaga faʻalelotu, o le taʻutinoga o le caliphate o le mea tonu lava lena-o se taʻutinoga o taua faasaga i le lalolagi atoa e le o ni Mosalemi. Na amata le taua i lenei tausaga ia Iuni 29, lea e faamanatuina i tausaga uma i le Ekalesia Katoliko o le aso o St. Paul. E te vaʻai pe faʻapefea "Saulo le Faʻasauā" (mulimuli ane Paulo) o le tagata lelei atoatoa e faʻaalia ai le mea o loʻo faia e le Vatikana e ala i Islama?
E mana'omia le lua e lavelave, peita'i. O se taua e lua itu, ma e tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava pe o auai aloaia foi le lalolagi Kerisiano i lenei taua. O le mea lea e oo mai ai le lima masina. Afai tatou te faitau i masina faaperofeta Eperu e 30 aso taitasi (150 aso atoa), tatou te oo atu i le aso 25 o Novema (e aofia ai) le aso lea o le lauga a le pope i le Palemene! E tatau lava ona fai mai "uh, oh!" i tagata Aso Fitu, aemaise lava talu ai sa tatou faaaogaina le faitau Eperu ma tagata Aso Fitu o “Isaraelu faaleagaga”, ae faapefea pe a tatou faitauina le lima masina o masina Gregorian nai lo le 150 aso? O masina o se fuataga e seasea lava o taimi faavaloaga, ma e mafai ai ona tatou maua ni avanoa mo le faauigaina. O loʻo tatou feagai ma se taua e aofia ai le pule faapope i itu uma e lua, o lea e talafeagai ai le faʻamatalaina o masina e lima e tusa ai ma le kalena pope (Gregorian) lea e iloa ma faʻaogaina e le tele o le lalolagi. O le faitauina o le lima masina e ave ai i tatou mai ia Iuni ia Novema, mai le 29th i le 29th. Na i ai se mea na tupu ia Novema 29 e mafai ona avea ma tagata e le o ni Mosalemi i le tautinoga o le caliphate i le lima masina na muamua atu? Sa i luga uma o ulutala:
Novema 29, 2014: Ua ta'usalaina e Pope le 'sauaga fa'atauva'a a le Malo Isalama
I tala o talafou, latou te taʻua ai foi le "faailoaina e le tagata lava ia o le caliphate" e fesootaʻi ma sauaga o Kerisiano—e aofia ai ma tagata Aso Fitu, i le ala, pei o le Fasia pasi a Kenya. Ua faamalosia a'u e see ese mo sina taimi e tautala atu i le togafiti a se Peresitene o le Iuni a le SDA ua maliu e igoa ia Dr. Robert Darnell. O se vaega itiiti o ana lauga o loʻo faʻasalalau atu i tagata Aso Fitu, na faʻalauiloaina e ni luko i ofu mamoe e pei o Dwight Nelson. O le mea taua iinei o lona faapea mai o le a puipuia SDA i le taimi o taua a Islama e faavae i luga o fuaitau o le Koran ma le Faaaliga 9: 4:
Ma sa poloaiina i latou ia aua nei latou faaleagaina le mutia o le eleele, po o se mea lauolaola, po o se laau; ae na o tagata e le o i ai le faamaufaailoga a le Atua i o latou muaulu. (Faaaliga 9: 4)
O le mea moni e faapea ua leva ona feoti tagata Aso Fitu ia ISIS ua faaalia ai e le moni aʻoaʻoga a Darnell. O le mea e malie ai ona o lana vaai, o le mea moni e faamalosia ai se tasi e ioeina e le o i ai moni lava le faamaufaailoga a tagata Aso Fitu!
Pe a tatou toe foʻi i le mataupu, pe a tatou fuafua ma le saʻo atoatoa, o le aso mulimuli o le masina lona lima o Novema 28. O le aso lenā na fetalai moni ai le pope. O se faʻamalama atoatoa e lima masina o le taimi mai le aso na "faailoa ai e ISIS le taua" i luga o le faʻaKerisiano i le aso na "talauina atu ai le taua" a le Kerisiano i le ISIS! O le lima masina ia na "faʻasalaina" ai e le ISIS le lalolagi e aunoa ma se faʻatonutonuina:
Ma sa tuuina atu ia i latou e le tatau ona latou fasiotia i latou, ae o lena e tatau ‘ona fa‘atigāina i latou i masina e lima; o lo latou puapuagā fo‘i e pei o le puapuagā a se akarava, pe a taia e ia se tagata. ( Faaaliga 9:5 )
O lea la ua si'i le leo o le pope, ua mae'a le lima masina ma ua tatou ulu atu i se vaega fou o taua faalotu atoa. Uo, o le amataga lea o le Taua Lona tolu a le Lalolagi e pei o Na faamatalaina e Albert Pike. Fai mai foi le mamalu o le atunuu: Le Tupu o Jordan Abdullah: O le taua o le ISIS o la tatou Taua Lona Tolu a le Lalolagi'. O se vaega uma lava o le fuafuaga ina ia aumaia le Keriso pepelo. O le oso aʻe o le phoenix.
I le aso muamua lava o le taua atoa, Novema 29, na asiasi atu ai Pope Francis i se nofoaga taua tele: o le Blue Mosque. O lenei faletapuai na fausia muamua o se falesa, ae na liua i se faletapuai ina ua faatoilaloina e Turks Constantinople (lea ua taʻua nei o Istanbul). Na latou faaliliuina e avea ma faletapuai, ma i aso nei ua avea o se falemataaga. O lenei faletapuai (sa avea muamua ma falesa) sa avea ma totonugalemu o le Ekalesia i Sasae, ma ua avea nei ma totonugalemu o Isalama! O le mea lea e fetaui ai Sasaʻe ma Sisifo-lea e fetaui ai Europa ma Asia. O Istanbul (lea sa taʻua muamua o Constantinople) o se aai foʻi e fitu ona maupuʻepuʻe, ma i lenā tulaga o loo avea ai ma nofoa lona lua o le manu feʻai muamua o le Faaaliga 17. E pei ona sa iai muamua le nofoa o le pope i sasaʻe, o lea ua fai ma sui o le nofoa o Islama.
O Islama o se mea e pei o se totogi mo le pope. I lona autu, o le lotu Isalama e tutusa lava ma le Katoliko—e atoatoa i le tapuai i le au paia, o mea faamanatu, ma isi. O Islama na faavaeina e le au Jesuits ona e le mafai e le pope ona faaauau pea ona fasiotia tagata tausi Sapati ma tausia se ata lelei i le taimi lava e tasi; sa ia manaomia se tasi e faia le galuega palapala mo ia.
O Islama ua na o se meafaigaluega e faatino ai le Hegelian dialectic: su'esu'ega—tete'e—fa'atasi. Taumafai e iloa pe faʻapefea ona faʻaogaina le gagana Hegelian i le fuafuaga a Pike mo le taua lona tolu a le lalolagi. Mulimuli ane latou te mananao i le faa-Kerisiano ma le Isalama e faaleaga faatasi (faatasi ai ma isi “-isms” uma) ma tuua ai se avanoa e mafai ona faanatinati atu ai le Keriso pepelo e faatumu e fai ma vaifofo i faafitauli o le lalolagi: o le Tapuaiga e Tasi a le Lalolagi—faatonu mai le vevesi.
I se isi faaupuga: i aso nei o loo i ai le Katoliko, ae e "le atoatoa" ona e le o tagata uma o le Katoliko. O le mea lea, latou te manaʻomia le ISIS e faʻateleina le faʻafitauli seia oʻo ina matua fiu tagata uma ma vaivai ua latou sauni e talia se fofo, e taʻua o le One World Religion ma Lusifelo (le Keriso pepelo) i le pito i luga.
O le mea e ofo ai, na oo lava ina faia e le ISIS ni osofaiga i se tulaga faavaomalo mo le taimi muamua-e aofia ai Turkey e le itiiti ifo-i le aso lava lea na tatalo ai le pope i le Blue Mosque! Oka se ulutala: O loo Tatalo Pope i le “Blue Mosque” Turkey a o osofaʻia e le ISIS mai Turkey
I suʻesuʻega a Josiah Litch, o le mea na sosoo ai ina ua mavae le lima masina o le vaitaimi o le "itula, aso, masina, ma le tausaga" lea na maua ai le umi o le taimi seia oʻo i le pa'ū o le Malo o Ottoman. O lena valo'aga na fa'asalalauina i mea mamao ma lautele, ma fa'atosina mai ai le to'atele o tagata masalosalo ma tagata talitonu. Ina ua faataunuuina, na tuuina atu ai le malosi tele i le gaoioiga a le au Millerite.
Ua matou faauigaina le lima masina mo o matou aso, o lea ua matou sauni nei e faauigaina le “itula, aso, masina, ma le tausaga.” O le uiga o lo tatou taimi e tatau ona ese nai lo le uiga mo Millerites, e ui lava. O loo tatou ola i le taimi o “gaoioiga vave mulimuli.” E leai se 391 tausaga po o le 391 foi aso pe a uma le lima masina! E tatau ona tatou malamalama i le tusitusiga i se tulaga ese teisi. O iina e amata ai le matau a Litch, e uiga i le suiga mai le sa'o o tausaga i le sa'o o aso i valoaga o le Tusi Paia.
Ua uma ona tatou vaaia o se ituaiga o suiga na tupu, lea na iu ai i le Sapati maualuga fitu o Oketopa 27, 2012 ua avea e pei o se faaata i le va o valoaga o tausaga ma valoaga o aso. Afai e te fuaina le numera o aso mai ia Oketopa 27, 2012 seia oʻo i le faaiuga o Novema 2014 (le faaiuga o le lima masina), e te maua se numera anoa: 764 aso! Mai la tatou suʻesuʻega o masina e 17 i le mataupu ua mavae, e mafai ona iloa e se tasi o lenei numera o loʻo faʻamaonia ai foʻi le umi o le faʻamasinoga, mo le 7 × 6 × 4 = 168. Ua uma ona avea lena ma faʻamatalaga e tatau ona tupu se mea taua i le faaiuga o Novema, lea na iʻu ai le asiasiga a le pope i Take e pei ona tatou vaai i ai.
Ae o le ā le fesootaʻiga o lenā mea ma le valoaga “itula, aso, masina ma tausaga”? Ua tatou iloa na iai a tatou valoaga “tausaga” a o leʻi oo iā Oketopa 27, 2012, ma e iai se mea e mafai ai ona tatou maua ni “aso” valoaga pe a mavae lenā, ae o le ā? O le ā ua mafai ai ona tatou maua valoaga o aso moni i aso nei?
Manatua le tautoga i le Faaaliga ma le lima e tasi i luga:
Ma tautō ia te ia o lē e soifua e faavavau faavavau lava, o lē na faia le lagi, ma mea o i ai, ma le lalolagi, ma mea o i ai, ma le sami, ma mea o i ai. e tatau ona le toe i ai se taimi: (Faaaliga 10: 6)
O lenei vaaiga o loʻo faʻamatalaina auiliili i le tusiga ua faʻaulutalaina Le Mana o le Tama. Fai mai “E le tauto Iesu i le vaega o loo fai ma sui o le faamasinoga o e ola mo le 3½ tausaga 'e le toe i ai se taimi.' O lona uiga e faauigaina, ua toe tatala le folafolaga o le taimi.” I le uiga muamua, o lona uiga o le a toe faamalosia le valoaga o le taimi. I se uiga lona lua, o lona uiga ua oo mai le taimi mo le faataunuuina o le aso moni o valoaga. Talu ai na tautō le tautoga i le sui o i latou o loo i lalo o le faamasinoga o ē ua maliliu, e lē taumatea ua toe amata le valoaga i aso moni. ina ua mavae ua i'u le faamasinoga o e ua oti.
O le suiga i le valoaga o aso moni pe a māeʻa le tautoga, e iai se fesootaʻiga ma le “itula, aso, masina, ma le tausaga” o le pu lona ono e pei ona taʻua e Litch, auā o lena valoaga “e alu ifo i aso.”
O le faasinomaga e manino lava o le Sapati Sili e fitu o Oketopa 27, 2012, lea e i ai tausaga i le tasi itu ma aso i le isi itu. Ae ui i lea, o loʻo i ai se faʻafitauli i le tofiaina o lena aso e avea ma aso o suiga. I lenā taimi, e tatou te leʻi maua lava se faaaliga manino o ni valoaga o aso taʻitasi. E na o le uati Orion (lea e faasino i tausaga) ma le HSL (lea e faasino i tausaga). Sa i ai ni nai aso tuufua e mafai ona matou manatu mai i aso o tausamiga i le kalena Eperu, ma e mafai ona matou faʻapipiʻiina faʻasologa o taimi a Tanielu e faʻavae i luga o lena mea, ae e oʻo mai i le taimi nei matou te leʻi i ai se faʻamatalaga malosi ma faʻamaonia e pei o le mea na faʻaaogaina e Litch e vavalo ai le aso Aokuso 11, 1840 o le pa'ū o le Malo o Ottoman.
Ua uma ona matou masalomia se mafutaga i le va o Oketopa 27, 2012 ma le faaiuga o le lima masina o le pu lona lima, aua na matou vaʻaia e 764 aso o loʻo i ai. Ae ui i lea, tatou te manaʻomia pea se finauga faale-Tusi Paia e lagolagoina ai lena mafutaga. I le avea o le 764-aso mataʻituina o se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona tatou amata faitauina le itula, aso, masina ma le tausaga mai ia Oketopa 27, 2012 e iloa ai mea o le a tatou mauaina. O faamaoniga o a tatou suʻesuʻega i le 2012 na faasino manino atu ai i le faatafunaga o le Ekalesia SDA i le aso 27 o Oketopa i lena tausaga, ae na taofia e le sautuafa “Taofi!” ma le alaga sautuafa “Lo’u toto!” O le mea lea, e matua fetaui lelei le itula, aso, masina ma le tausaga o taimi fa'atali na amata i lena aso.

Talu ai o loo tatou feagai ma se suiga mai le aso-ma-le-tausaga valoaga i lea aso ma lea aso, tatou te amata i le manatu o Oketopa 27, 2012 sa tatou i lalo o le mataupu faavae o le faauigaga o lea aso ma lea tausaga. O lea la, o le iunite muamua o le taimi—se itula—e faaliliuina i le 15 aso e pei ona sa faia mo Josiah Litch. O lena e ave ai i tatou mai ia Oketopa 27, 2012 ia Novema 10, 2012 (aofia ai) e avea ma aso mulimuli o le 15 aso. O le isi iunite e faaopoopo—se aso—e faaliliuina i le tausaga po o le 360 aso. O lena e ave ai i tatou i le aso 5 o Novema, 2013 (aofia ai) o le aso mulimuli o le 360 aso. Ona sosoo ai lea ma le masina, ae o le masina e 30 tausaga po o le 10800 aso ma le mataupu faavae o le aso i le tausaga! E manino lava, e le tele so tatou taimi!
O lea la e tatau ona tatou fesiligia le fesili: o le taimi lea e tatau ai ona tatou suia i le mataupu faavae o le faauigaina o lea aso ma lea aso? Seʻi manatu i tulaga. E tasi le mea mataʻina na tupu i lena aso, o le lolomiina o Agai i Luma Faatasi! I a matou fa'asologa o taimi o le si'itia o le fa'amasinoga (Suiga o le Nofoaga article) o le taimi lenei o le feʻau faafaatusa a le Tamā mai Ierusalema i Parakuei. Ua uma ona alu ifo o Ia mai le itulagi i matu i le itulagi i saute, ma o lea ua Ia agai atu i le isi itu. taimi sone mai le itulagi i sasae e oo atu i le itulagi i sisifo.
O le fegasoloa'iga i sone taimi e fa'ailoa mai ai le mea moni o lo'o tatou feagai ma se suiga i le fa'atatauina o le taimi. O le vaega mulimuli foi lea o le toe siitia, ina ua uma ona toe usuia le faamasinoga i Paraguay. Ma o le a le gaoioiga muamua a le Faamasinoga Faalelagi i Parakuei? I le vaiaso muamua ina ua mavae le siitia, sa matou maua ai le malamalama tele i le pu ma le taamilosaga o mala o le uati o Orion—o valoaga ia e i aso taʻitasi iugafono! O le autu lena o le lauga i le po o le Aso Faraile a Uso Ioane i le aso 31 o Ianuari, 2014. O le afiafi lena o Fepuari 1, 2014, lea na fetaui lelei ma le iliina o le pu muamua o le taamilosaga pu fou faatoa maua o le uati o Orion. Sa tatou mauaina moni lava le pule e “valoai atu” ai mea o le a oo mai e tusa ai ma le mataupu faavae o lea aso ma lea aso. Ua uma le tautoga na tuuina atu i le lima e tasi.
O le aso 5 o Novema, 2013, e le o se aso na tupu, ae o le lona lua lea o avanoa o le Aso o Pu. E iai lona uiga, aua o le Millerite lava ia o le faataunuuina lea o le Aso o Pu i mafaufauga masani a tagata Aso Fitu. O le mea lea, e talafeagai ai o le Aso lona lua o Pu e faailoga ai le suiga i lo tatou malamalama i lea aso ma lea aso o le faaiuga-valoaga o le gataaga.
Faʻaauau mai le tatou tulaga Novema 5, 2013 i totonu o le itula, aso, masina ma le tausaga faʻatatau, o le isi mea e manaʻomia ona tatou faʻaopoopoina o le masina, ae o lenei o le a tatou faʻaopoopoina e tusa ai ma le tulafono o le aso moni, o lona uiga 30 aso. O lena e aumaia ai i tatou ia Tesema 5 (aofia ai) o le aso mulimuli o le 30 aso. Mulimuli ane, o le faaopoopoina o le tausaga (360 aso) e tusa ai ma le mataupu faavae o le aso e aumaia ai i tatou Novema 30, 2014 (!) e pei o le aso mulimuli o le faasologa atoa. I se aotelega:

Matauina le aofaʻi! E iai a tatou aso e 765—e na o le tasi e sili atu nai lo le numera 764 Orion—e oo atu ai i le iʻuga o le asiasiga iloga a le pope i Take!
O le mea ua tatou maua o le:
Novema 28 - O le aso mulimuli lenei o le lima masina ma le faaiuga o le pu lona lima o le taamilosaga o le faamasinoga. Ua faailogaina ai le amataga o le asiasiga faapope, ma o le aso tonu lea o le lauga a le pope faasaga i le ISIS.
Novema 29 – Le 764th o le aso e faailoga ai le aso muamua o le taua faalotu “Word War III”.
Novema 30 – Le 765th o le aso e faailoga ai le faatasiga o lotu a le lalolagi ma le amataga o le pu lona ono o le taamilosaga o le faamasinoga.
I luma o le Adventist, o le mataupu o le faauuga o tamaitai e foliga mai o loʻo tamoʻe i lenei faasologa e pei o se filo mūmū, e pei lava o le taimi mumu o le Ata 3 i le. Suiga o le Nofoaga. O le faʻalauteleina lata mai o le mataupu na amata ile 2012 e pei ona ou faʻamatalaina i lena tusiga, ma na oʻo i se tulaga taua i le tausaga mulimuli ane i le aso. E faatatau lena mea i le amataga o la tatou faasologa o “itula, aso, masina ma le tausaga”. Ona matou vaaia lea Agai i Luma Faatasi na lomia ia Novema 5, 2013, i le taimi tonu o le suiga mai tausaga i aso. Mulimuli ane, a'o le'i o'o i le fa'ai'uga o le fa'asologa o taimi, na lomia ai se tusi fou i le aso 29 o Novema, 2014 fa'atasi ai ma se fa'aliga e fa'atatau i le QoD ta'uta'ua: Fesili ma Tali e uiga i le Faauuina o Tamaitai! E manino lava, o lenei faasologa o taimi e fai ma lapataʻiga i le ekalesia, e pei o le valoʻaga a Litch i ona aso.
E mataʻina le filifilia e le pope o Istanbul (lea sa taʻua muamua o Constantinople) e fai ma nofoaga e toe feiloaʻi ai ma le peteriaka o le Lotu i Sasaʻe, lea sa iai lona nofoa i lenā aai i aso anamua. O lipoti o talafou na taʻua ai le tele o fonotaga "ekumenika" i le taimi o le malaga. E pei lava ona avea lena aai ma autu o suiga i le 1840, e faapena foi i aso nei.
Ina ua iloa e le au talitonu ma le au masalosalo ua leiloa moni lava le malosi o le Malo o Ottoman i le aso 11 o Aokuso, 1840, na faaosofia ai i latou e faalogo i le feau a Millerite. O lo latou valaau mulimuli lea e sauniuni ai mo le i'uga lata mai o le lalolagi. Na uunaia e Josiah Litch:
Faitau e, ua e sauni mo lena mea? Ua e ofuina se ofu faaipoipo? Po ua teuteu ea lau lamepa ma le suāuu i totonu o lau fagu? Ia poto nei, auā ‘ona tapuni lea e le matai le faitoto‘a.
O le a le pa'ū o le Malo o Ottoman i le au Millerites, o le tuufaatasia o lotu a le lalolagi i tagata Aso Fitu. Tatou te le “setiina” le taimi, ae na o le faitau i ai. O le “valaau mulimuli” na faia mo tagata Aso Fitu o ē na onanā i aʻoaʻoga a tagata onanā o Efaraima, ma sa matou toe uunaʻia foʻi i latou ina ia oka mai le vai mamā o le Agaga Paia ma o tatou tagata. Lapataiga o le Autumn ma Trident Fa'asologa. Ua faamanino mai e Ellen G. White ma le tiga o le faatasiga sautuatolu o le faailoga mulimuli lea i luma o le tulafono o le Aso Sa (tagai i le Maranatha, itulau 191), ma e tatau ona iloa e tagata Aso Fitu uma lava o le a uma lo latou olaga faataitai i le taimi latou te vaai ai i le tulafono o le Aso Sa.
Ou te faamoemoe sa e atamai ma saunia lelei, auā e ono faateʻia oe i le isi mataupu.

I la'u tusiga talu ai, na ou faasoa atu ai ia te outou se vaaiga taua i le vateatea na vaaia e Ellen G. White. O lena faaaliga na faamaonia ai le savali Orion i le tele o auala. Sa i ai foi le fua o Orion. Ina ua faateleina faatasi le numera o masina (4, 7, 6) na vaaia e Ellen G. White i lana malaga i Orion, o le taunuuga (168) o le numera o tausaga mai le amataga (1844) e oo i le faaiuga (2012) o le faamasinoga o e ua maliliu. I lenei mataupu, o le a ou faailoa atu iā te oe o le Tusi Paia lava ia o loo iai le feʻau lava lea e tasi.